Nova njemačka vlada je odmah nakon preuzimanja vlasti u decembru dala do znanja da regiju zapadnog Balkana želi zadržati visoko na listi vanjskopolitičkih prioriteta, što je agenda koju je pred kraj svog četvrtog mandata intenzivirala i kancelarka Angela Merkel, piše Deutsche Welle.
Jedan od signala u tom smjeru je i imenovanje političara stranke Zeleni Manuela Sarrazina specijalnim izaslanikom njemačke vlade za zapadni Balkan. Ovaj proces je dodatno intenziviran ruskim napadom na Ukrajinu i strahovima da bi ruska agresija mogla biti ulje na vatru tinjajućih sukoba na Balkanu.
U tu svrhu je i nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (Zeleni) pohrlila u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Kosovo kako bi dala do znanja da Evropska unija misli ozbiljno kada govori o tome da ove zemlje namjerava primiti u svoje redove. Konačno je i njemački kancelar Olaf Scholz početkom sedmice ponovno uveo zapadni Balkan u igru naglašavajući kako treba "što je prije moguće" započeti pristupne pregovore EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Povratak opozicije u parlament
U svjetlu tog pobuđenog zanimanja za zapadni Balkan u Srbiji se održavaju parlamentarni i predsjednički izbori, što je naravno privuklo pozornosti i njemačke politike. Adis Ahmetović, izvjestitelj Bundestaga za zapadni Balkan i od prošlih izbora zastupnik vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), smatra da je najpozitivniji aspekt ovih izbora činjenica da opozicija sudjeluje na izborima. "Mi to pozdravljamo. Jer nakon posljednjih izbora su izostali svi oni temeljni mehanizmi jedne parlamentarne demokratije, s opozicijom u parlamentu koja kontrolira rad vlade", kaže Ahmetović za DW.
Ahmetović je istakao i važnost lokalnih izbora, posebno kada je u pitanju Beograd. "Čini se da bi tu mogla biti nešto neizvjesnija borba između progresivnih stranaka i SNS-a. Očekujem nakon ovih izbora da će parlamentarna demokratija u Srbiji doživjeti procvat zbog povratka opozicije u parlament. Sve bi to trebalo oživjeti pluralizam", zaključuje Ahmetović.
Bez specijalnog tretmana Vučića
Socijaldemokratski političar je naglasio kako smo svjedoci stvaranja nove politike prema zapadnom Balkanu u kojoj će svaka od zemalja dobiti svoju ulogu. Ahmetović je, bez obzira na očekivanja da će sadašnji predsjednik Aleksandar Vučić i nakon izbora u nedjelju ostati na kormilu Srbije, istakao da više neće biti posebnog tretmana koji je srpski predsjednik uživao tokom vladavine Angele Merkel.
"Važno je da mi svih šest zemalja zapadnog Balkana posmatramo na istoj razini. Ne smijemo imati situaciju s jednom centralnom figurom i gdje niko drugi ne jamči stabilnost svih šest zemalja. Svaki predsjednik države ili vlade ovih zemalja ima jednaku ulogu kada je u pitanju stabilnost", kaže Ahmetović za DW.
On naglašava da cilj njemačke vlade mora biti da se sa svih šest zemalja zapadnog Balkana razgovara ravnopravno na istoj razini. "Niko ne smije imati neku posebnu ili specijalnu ulogu. To je za vrijeme Angele Merkel bilo malo drugačije", rezimira Ahmetović.
Unatoč tomu Srbija i dalje igra važnu ulogu na Balkanu, posebno što se tiče situacija na Kosovu, u Crnoj Gori i naravno Bosni i Hercegovini. "Srbija mora skrbiti za stabilnost time što će se pobrinuti za to da destabilizacijski faktor u ovim zemljama ne dolazi iz Srbije jer svi ti sukobi u okolnim zemljama su na neki način povezani s njom", rekao je Ahmetović. On je izrazio nadu da će se retorika u Srbiji nakon izbora smiriti i stabilizirati.
S druge strane je socijaldemokratski političar kritizirao odluku kosovskih vlasti da građanima koji posjeduju i srpsko državljanstvo ne omogući sudjelovanje na ovim izborima na samom Kosovu. "Ono što je omogućeno recimo turskim državljanima koji žive u Njemačkoj, pa i srpskim državljanima koji žive u Njemačkoj, trebalo bi biti moguće i na Kosovu. Zato mi je nerazumljiva ova odluka Albina Kurtija", rekao je Ahmetović.
Ili Moskva ili Bruxelles
I dok su još u prošlosti njemački političari prešutno prihvatali balansiranje Beograda između Bruxellesa i Moskve, najnoviji razvoj događaja ne ostavlja više prostora za toleranciju politike "sjedenja na dvije stolice". "Mi od Srbije očekujemo jasan stav kada je u pitanju vanjska politika. Beogradu treba biti jasno da se ne može sjediti na dva stolca. Ovo je vrijeme pozicioniranja, a ne kompromisa", rekao je Ahmetović.
Sličnog je mišljenja i njegov zastupnički kolega iz stranke Zeleni Anton Hofreiter. On u izjavi za DW kaže kako Beogradu predstoji "težak put" do Evropske unije. "Srbija se mora hitno vratiti na demokratski put i vladavini prava. U to spadaju i neograničena osuda ruske agresije na Ukrajinu i svrstavanje u redove svojih evropskih partnera", smatra Hofreiter, koji se nalazi na čelu utjecajnog Evropskog političkog odbora Bundestaga.
Važne teme potisnute u pozadinu
I Renata Alt iz Liberalno-demokratske stranke (FDP), koja sa socijaldemokratima i Zelenima od kraja prošle godine tvori saveznu vladu, istog je mišljenja kada je u pitanju odnos Srbije prema Rusiji. "Vučićevo manevriranje između Istoka i Zapada pokazuje se i na njegovom otporu priključenju sankcija protiv Rusije. EU bi morala razmisliti o ozbiljnim posljedicama", kaže Alt, koja predsjeda odborom Bundestaga za pitanja ljudskih prava.
Ona međutim smatra da rat u Ukrajini i na drugi način utječe na izbore u Srbiji. "Napad Rusije na Ukrajinu je teme koje pokreću birače, poput zaštite okoliša ili borbe protiv korupcije, srozao na razinu beznačajnosti. Vjerovatnom uspjehu Vučića na izborima pridonose i mediji na liniji vlasti koji opoziciji ne daju nimalo prostora", kaže Alt za DW.
DW-ovi sagovornici nisu htjeli govoriti o priznanju Kosova kao jednom od preduvjeta za ulazak u Evropsku uniju, nego govore o "normalizaciji" odnosa.
Izbori važni za budućnost Srbije
Ahmetović je zaključio kako će Srbija svoj uspješni ekonomski kurs u budućnosti moći održati samo uz pomoć Njemačke i Evropske unije. Za održavanje te pomoći Ahmetović navodi nekoliko jasnih očekivanja od Srbije: "Teritorijalni integritet i suverenost Bosne i Hercegovine se ne dovodi u pitanje. To znači i potpuni izostanak podrške secesionističkim težnjama, ali i stabilizacijsko djelovanje u ostatku regije. Zatim slijedi i jasna okrenutost borbi protiv korupcije i jačanju pravne države. Nadalje Srbija treba raditi na jačanju demokracije, što između ostalog znači da se opoziciji treba dozvoliti da dođe do riječi u parlamentu", rekao je Ahmetović.
Socijaldemokratski političar smatra da u budućnosti ekonomsku politiku Njemačke, koja je u Srbiji glavni ulagač, treba povezati i s ustrajanjem na vrijednostima.
Hofreiter zaključuje kako bi, bez obzira na očekivani ishod izbora, vrijeme nakon 3. aprila moglo biti odlučujuće za budućnost Srbije. "Ovi izbori su odlučujući kada je u pitanju brzina procesa i približavanju Srbije Evropskoj uniji", zaključuje političar Zelenih.
I demokršćani od Srbije traže jasno izjašnjavanje
No nisu samo stranke vladajuće koalicije složne u mišljenju da bi Srbija trebala jasnije artikulirati svoju privrženost cilju punopravnog članstva u EU. Vanjskopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba demokršćanske Unije CDU/CSU u Bundestagu Jürgen Hardt smatra da je ruski napad na Ukrajinu "prijelomni događaj koji više ne mogu ignorirati ni srpski političari".
"Ako Srbija ozbiljno misli sa svojim ambicijama punopravnog članstva u EU, onda se mora više nego uvjerljivo okrenuti od Putina i u potpunosti se priključiti EU sankcijama", smatra Hardt.
Njegova stranka, kao i stranke vladajuće koalicije, uvjerena je u to da je Srbija spada u Evropsku uniju. "Srpski narod je zaslužio biti dio EU i sudjelovati u oblikovanje zajedničke budućnosti u miru i blagostanju. Srbija ima potencijala kao važan oslonac u evropskoj budućnosti regije zapadnog Balkana stvoriti jednu uspješnu priču. No da bi se to moglo ostvariti, političari u Srbiji bi trebali ostaviti duhove prošlosti i okrenuti se budućnosti", zaključuje Hardt u izjavi za DW.
