Svijet

Očekuje ih suđenje u Mariupolju. Kakva sudbina čeka borce Azova?

Čelnik separatističke administracije u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck saopćio je da će suđenje zarobljenim pripadnicima ukrajinske Azovske regimente početi do kraja ljeta, najvjerovatnije u gradu Mariupolju.

Azovska regimenta, jedinica ukrajinske Nacionalne garde ekstremno desničarskih i ultranacionalističkih korijena, privukla je međunarodnu pažnju svojim otporom ruskoj opsadi goleme čeličane u Mariupolju.

Nakon što su se sedmicama borili iz bunkera i tunela ispod čeličane, na stotine boraca Azova predalo se u maju snagama koje uživaju rusku podršku.

Iako azovski zarobljenici još nisu zvanično optuženi, ruski Vrhovni sud 2. avgusta je presudio da je regimenta teroristička organizacija, otvarajući put da zarobljeni borci budu optuženi kao teroristi.

Ukrajina, koja je sama sudila i osudila niz ruskih vojnika za ratne zločine počinjene nad civilima, tvrdi da su pripadnici Azovske regimente ratni zarobljenici koji zaslužuju zaštitu na osnovu Ženevske konvencije.

"Prvo suđenje održat će se vjerovatno u Mariupolju, i bit će organizirano prije kraja ljeta", izjavio je Denis Pušilin, čelnik samoproklamovane Donjecke Narodne Republike, novinarima tokom obilaska grada koji je organiziralo rusko ministarstvo odbrane.

Pušilin je govorio u  zatvoru Olenivka regije Donjecka, gdje su 53 ukrajinska ratna zarobljenika, među kojima i borci Azova, poginula 29. jula tokom granatiranja za koje se Ukrajina i Rusija međusobno optužuju.

Pušilin je izjavio da će suđenje u Mariupolju biti otvoreno za medije i međunarodne predstavnike.

"Namjera je održati što je moguće otvorenije suđenje kako niko ne bi imao nikakvih sumnji", kazao je Pušilin, prenosi Reuters.

Rusija redovno navodi Azov regimentu kao podršku svojoj tezi da Ukrajinu kontroliraju fašisti. Ruski državni mediji uporedili su borce Azova s nacističkim vojnicima iz vremena Drugog svjetskog rata, čiji je poraz od Sovjetskog Sveza suštinski dio ruskog nacionalnog identiteta.