Svjetska ekonomija u 2026. godini očekuje samo blago usporavanje zahvaljujući poticajnoj makroekonomskoj politici i boljim finansijskim uvjetima, koji ublažavaju utjecaj viših trgovinskih prepreka i neizvjesnosti, objavila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Ekonomska aktivnost porast će ove godine na svjetskom nivou za 3,2 posto, približno kao i 2024., potvrđuje OECD. U 2026. godini očekuje se tek neznatno usporavanje, na 2,9 posto, dok bi se 2027. rast trebao vratiti iznad tri posto.
Nove prognoze bolje su nego one s početka ljeta zahvaljujući povoljnijim uvjetima finansiranja, dok centralne banke u mnogim zemljama snižavaju kamatne stope. Podršku ekonomiji pružila je i snažnija makroekonomska politika, kao i naznake većih ulaganja u nekim članicama OECD-a.
Rast je usporio u drugoj polovini ove godine jer su kompanije „stale na kočnicu“ u naručivanju, a veće efektivne carinske stope u SAD i Kini prelijevaju se na konačne cijene proizvoda.
U 2026. svjetska ekonomija trebala bi se postepeno oporaviti jer će utjecaj podignutih carina oslabiti, uz povoljne finansijske uvjete i poticajnu makroekonomsku politiku. Efektivna američka carinska stopa u novembru je iznosila prosječno 14,6 posto, niže za 1,4 postotna boda nego u septembru i oktobru.
Ipak, utjecaj carina još se ne osjeća u potpunosti, no sve više se vidi na poslovnim troškovima i potrošačkim cijenama, posebno u SAD. Svjetska trgovinska razmjena trebala bi ove godine porasti za 4,2 posto, dok se 2026. očekuje usporavanje na 2,3 posto jer će se carine potpuno odraziti.
Američka ekonomija trebala bi ove godine osjetno usporiti, s prošlogodišnjih 2,8 na 2,0 posto. Rast bi ipak trebao biti snažniji nego što se očekivalo u junu (1,6 posto). Aktivnost bi u 2026. trebala usporiti na 1,7 posto, zbog viših efektivnih carinskih stopa, smanjenja radnih mjesta u saveznim službama i niže neto imigracije. U 2027. se očekuje blago ubrzanje rasta na 1,9 posto, zahvaljujući ulaganjima u umjetnu inteligenciju i ublažavanju monetarne politike.
U eurozoni će poboljšani uvjeti finansiranja, novac iz fondova za oporavak i otpornost te „otporna“ tržišta rada prevagnuti nad pojačanim trgovinskim napetostima. Ekonomija eurozone trebala bi ove godine porasti za 1,3 posto, dok se u 2026. očekuje rast od 1,2 posto.
Veća budžetska potrošnja na odbranu i infrastrukturu trebala bi potaknuti rast njemačke privrede, dok će očekivana štednja ograničiti aktivnost u Italiji i Francuskoj. Najsnažniji rast u grupi vodećih ekonomija eurozone predviđa se u Španiji: 2,9 posto ove godine i 2,2 posto u 2026.