Dok je pravio svoje posljednje korake prije odlaska s Mjeseca, komandant Apola 17, Gene Cernan, izgovorio je upečatljive završne riječi: „Odlazimo kao što smo i došli i, ako Bog da, kao što ćemo se vratiti, s mirom i nadom za cijelo čovječanstvo.“
Bio je 14. decembar 1972. godine, i Cernan je znao da će njegovi otisci neko vrijeme ostati posljednji na mjesečevom tlu, jer su planirane misije Apollo 18, 19 i 20 već odavno bile otkazane. Ali vjerovatno nije mogao pretpostaviti da će, više od 50 godina kasnije, njegov govor ostati posljednje riječi koje je čovjek izgovorio na Mjesecu, prenosi CNN.
Misija Artemis II, koju NASA priprema za lansiranje već od 1. aprila nakon nedavnih odgađanja, obavit će prelet oko Mjeseca. To će označiti prvo putovanje čovječanstva u blizinu našeg prirodnog satelita još od 1972. godine.
Zašto je trebalo toliko dugo?
Kratak odgovor je politička volja“, kaže Teasel Muir-Harmony, kustoskinja kolekcije Apollo u Nacionalnom muzeju vazduhoplovstva i svemira Smithsonian. „To su izuzetno složeni i skupi nacionalni projekti koji moraju biti prioritet tokom dugog vremenskog perioda.“
Glavni problem je bio ciklus promjena u Bijeloj kući. Svaka nova administracija donosila je nove prioritete. George H. W. Bush 1990. naredio je povratak na Mjesec. Bill Clinton je 1993. otkazao Mjesec i fokusirao se na Međunarodnu svemirsku stanicu.
George W. Bush je 2001. pokrenuo projekt Constellation za povratak na Mjesec. Onda je Barack Obama preusmjerio resurse na proučavanje asteroida, a Donald Trump je vratio fokus na Mjesec (program Artemis).
Joe Biden je prvi predsjednik koji nije promijenio kurs svog prethodnika, podržavši nastavak Artemisa.
Sada, u drugom Trumpovom mandatu, administracija snažno insistira na povratku kako bi pretekla Kinu u novoj svemirskoj trci.
Možemo li jednostavno ponoviti Apollo?
Iako su profili misija slični, ponavljanje Apolla danas je nemoguće. Davno su nestali lanci snabdijevanja i mašinisti koji su gradili tu opremu. „Problem s Apollom je bio taj što je završen“, kažu stručnjaci.
Današnja tehnologija je neuporediva. Računari u novoj kapsuli Orion su 20.000 puta brži i imaju 128.000 puta više memorije od onih koji su vodili Apollo. Orion nudi više prostora, mjesta za vježbanje i, što je veoma važno za mješovitu posadu, pravi toalet s privatnošću, za razliku od plastičnih vrećica koje su koristili astronauti 60-ih godina.
Nova svrha: Od "otisaka" do stalne baze
Ciljevi su se promijenili. Apollo je bio misija dokazivanja moći, „zastava i otisci“. Artemis ima za cilj stvaranje održive infrastrukture i baze u kojoj će ljudi moći živjeti i raditi.
Veliku ulogu sada igra i privatni sektor. NASA je danas klijent kompanija kao što su SpaceX, Boeing i Blue Origin. Elon Musk je nedavno fokus svoje kompanije SpaceX dodatno usmjerio ka izgradnji samoodrživog grada na Mjesecu.
„Svemir je zahtjevan i traži da se mnogo faktora poklopi istovremeno, komercijalni interesi, međunarodna saradnja i podrška vlade. Tek sada imamo svu potrebnu infrastrukturu da povratak postane stvarnost“, zaključuje Brian Odom, glavni historičar NASA-e.