Norveški ministar odbrane Tore Sandvik upozorio je da bi ruske interkontinentalne balističke rakete, lansirane s ruskog poluotoka Kola, mogle pogoditi velike američke gradove za svega 18 minuta, naglašavajući da Arktik ponovo postaje ključno sigurnosno pitanje za cijeli NATO.
Pokazujući kartu svijeta iz arktičke perspektive, Sandvik je za Financial Times objasnio da najkraća putanja ruskih projektila prema Sjedinjenim Američkim Državama vodi preko Arktika, blizu Sjevernog pola i Grenlanda.
„Interkontinentalni balistički projektil leti brzinom od sedam kilometara u sekundi. Od lansiranja do udara u veći američki grad prođe samo 18 minuta“, rekao je Sandvik, dodajući da je riječ o pitanju „odbrane domovine“ za cijeli NATO.
Pojačani interes predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump za Grenland, koji je kulminirao nedavnim dogovorom s generalnim sekretarom NATO-a Mark Rutte, dodatno je usmjerio pažnju Saveza na arktičku sigurnost – temu na koju nordijske zemlje upozoravaju već decenijama.
Rusko jačanje na Arktiku
Nakon završetka Hladnog rata većina arktičkih država, uključujući Rusiju i SAD, smanjila je vojnu prisutnost u ovoj regiji. Međutim, Rusija je pod vodstvom Vladimira Putina još početkom 2000-ih započela vojnu i ekonomsku revitalizaciju Arktika, znatno prije zapadnih zemalja.
Danas Moskva kontroliše približno polovinu kopnene mase i morskih područja Arktika te ima više od 40 vojnih objekata duž arktičke obale, uključujući vojne baze, aerodrome i radarske stanice. Posebno je važan poluotok Kola, gdje je smještena Sjeverna flota, koja upravlja sa šest od ukupno dvanaest ruskih nuklearnih podmornica.
„Sjeverna flota, a posebno njene podmornice, predstavljaju okosnicu ruskog strateškog odvraćanja. Zbog toga se stalno moderniziraju“, rekao je Ondrej Ditrych iz Instituta Evropske unije za sigurnosne studije.
Rusija također održava visok stepen pripravnosti na nuklearnom poligonu Nova Zemlja, gdje je prošlog oktobra testirala krstareću raketu Burevestnik na nuklearni pogon, dok istovremeno promiče Sjeverni morski put kao kraću trgovačku rutu između Kine i Evrope.
Zabrinutost sjevera i odgovor NATO-a
Nordijske zemlje s rastućom zabrinutošću prate rusko jačanje i pozivaju NATO na snažniji angažman. Sandvik je upozorio da se sigurnosna situacija dodatno komplikuje otapanjem polarnih ledenjaka, što otvara nove pomorske rute i povećava interes velikih sila.
„Znamo da su Rusi pojačali aktivnosti na sjeveru. Istovremeno, Kina se sve više pojavljuje kao akter s globalnim interesima i sama sebe naziva ‘nacijom bliskom Arktiku’“, rekao je Sandvik.
Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da NATO mora ojačati prisustvo na Arktiku, dok je vrhovni vojni komandant Saveza admiral Giuseppe Cavo Dragone potvrdio da je riječ o području od „velikog strateškog interesa“.
U martu će se u sjevernoj Norveškoj održati velika vojna vježba „Cold Response“, na kojoj će oko 25.000 vojnika iz NATO zemalja, uključujući 4.000 američkih, uvježbavati djelovanje u ekstremnim zimskim uslovima.
Grenland, nadzor i strah od militarizacije
Nordijske zemlje se nadaju da će obnovljeni fokus na Arktik dodatno učvrstiti njihovu stratešku važnost za Washington, posebno u oblasti obavještajnog nadzora. Dva ključna morska prolaza – GIUK (Grenland–Island–Ujedinjeno Kraljevstvo) i takozvani Medvjeđi prolaz kod norveškog arhipelaga Svalbard – smatraju se potencijalnim tačkama budućeg sukoba NATO-a i Rusije.
Sandvik je naveo da Norveška nadzire ta područja izviđačkim avionima P-8, satelitima, bespilotnim letjelicama, podmornicama i fregatama, s ciljem odvraćanja i sprečavanja eskalacije.
Ipak, dio nordijskih zvaničnika strahuje da bi pojačana vojna prisutnost mogla dovesti do potpune militarizacije Arktika, regije koja je decenijama važila za područje niskih tenzija.
„Sigurnost ne smije potpuno potisnuti pitanja klimatskih promjena, infrastrukture i prava autohtonih naroda“, upozorio je jedan visoki nordijski zvaničnik.
Iako je rat u Ukrajini privremeno smanjio rusko vojno prisustvo na Arktiku, stručnjaci upozoravaju da Moskva i Peking igraju dugoročnu stratešku igru u regiji čija će se važnost dodatno povećavati s topljenjem leda.
„U toku je tiha, ali ozbiljna utrka za dominaciju na Arktiku“, zaključio je Sandvik.