Nakon što je HDZ BiH zvanično donio odluku da Darijana Filipović bude kandidatkinja stranke za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, potvrdilo se još jednom da HDZBiH među političkim strankama u BiH prednjači u isticanju žena kao nositeljica najviših političkih funkcija u državi.
I prije odluke o imenovanju Filipović za kandidatkinju za najvišu državnu poziciju u zemlji moglo se govoriti o kontinuitetu političke prakse unutar HDZ BiH da žene zauzimaju značajne i najodgovornije pozicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na različitim nivoima.
Nekada izuzetak, polako postaje pravilo
Tako i kandidatura Darijane Filipović za Predsjedništvo BiH predstavlja politički potez HDZBiH koji dodatno učvršćuje vidljivost žena unutar vrha te stranke, ali i u širem institucionalnom okviru BiH, gdje je generalna zastupljenost žena i dalje niska.
Jedan od najupečatljivijih primjera te prakse jeste Borjana Krišto, članica HDZ BiH, koja trenutno obnaša funkciju predsjedavajuće Vijeća ministara BiH. Sad je već prošlo vrijeme kada se Krišto kao jedna od rijetkih političarki, isticala u dominantno muškom političkom okruženju u toj stranci.
Na prošlim općim izborima Krišto je bila kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a prije toga je obavljala niz važnih funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
U međuvremenu, pozicioniranje žena u HDZBiH i njihovo kandidiranje na najviše pozicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti sada više nije izuzetak , nego postaje pravilo.
HDZBiH u aktuelnom sazivu državne vlasti iz svojih redova ima i ministricu civilnih poslova Dubravku Bošnjak.
I na nivou Federacije BiH, još jedna visoka funkcija pripada ženi iz HDZ BiH i to Lidiji Bradara, koja obnaša dužnost predsjednice FBiH. I ova funkcija, iako formalno kolektivna u okviru entitetskog rukovodstva, ima snažnu institucionalnu i političku težinu i u HDZBiH očigledno nisu imali problem povjeriti je jednoj dami.
U Vladi FBiH od pet ministara, HDZBiH ima dvije ministrice i to Andrijanu Katić koja obnaša funkciju ministrice prometa i komunikacija Federacije BiH i Sanju Vlaisavljević na poziciji ministrice kulture i sporta.
Inače, Andrijana Katić i Darijana Filipović su sestre.
I na nižim nivoima vlasti HDZBiH predlaže i bira dame. Tako je članica te stranke Marija Buhač, premijerka HNK-a, dok je među rijetkim gradonačelnicama u BiH i HDZ-ova Iva Raguž, gradonačelnica Čapljine. Također, HDZBiH ima i predsjedavajuću Općinskog vijeća u Neumu, Danielu Matić.
U zakonodavnom segmentu vlasti, HDZ BiH također ima vidljivu zastupljenost žena.
Jedina državna delegatkinja iz HDZBiH
Zanimljivo je i da je HDZBiH jedina stranka koja u ovom sazivu ima delegatkinju u Domu naroda PSBiH. Riječ je o Marini Pendeš, koja je ranije bila i ministrica odbrane BiH.
Doduše, prije nego što joj je oduzet mandat, u ovom sazivu Domu naroda bila je i SNSD-ova Snježana Novaković- Bursać, ali Pendeš je ostala jedina delegatkinja među još 14 delegata u Domu naroda PSBiH.
Ova činjenica dodatno naglašava specifičnost političke strukture u BiH, gdje je prisutnost žena u zakonodavnim tijelima i dalje ograničena, posebno na najvišem državnom nivou.
Stoga, kada se sagleda šira slika, HDZ BiH u aktuelnom političkom trenutku ima žene na nekoliko ključnih pozicija. Od predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, preko predsjednice Federacije BiH, do ministrica na državnom i federalnom nivou, kao i delegatkinju u Domu naroda, a sada i kandidatkinju za Predsjedništvo BiH.
U kontekstu pozicioniranja žena u bh. politici, ovakav raspored funkcija unutar jedne političke stranke ipak predstavlja značajan politički obrazac koji ukazuje na vidljivo povjerenje u žene kao nositeljice najodgovornijih funkcija, što uistinu HDZBiH izdvaja u odnosu na druge stranke gdje su žene dosta manje 'vidljive' odnosno mnogo rjeđe im se ukazuje povjerenje za obavljanje visokih funkcija.