Izraelska vojska objavila je mapu koja prikazuje ono što naziva "prednjom linijom odbrane", pokazujući gdje njene snage djeluju u južnom Libanu.
Kako piše izraelski list Yedioth Ahronoth, područje izraelskog upada proteže se istočno do onoga što vojska naziva "greben Cristofani", oko 12 kilometara od planine Hermon, s pogledom na cestu Bejrut-Damask.
Takozvana crvena linija odnosi se na prvi red sela smještenih direktno na izraelsko-libanonskoj granici. Većina zgrada je ondje već uništena i na tome području više nema boraca libanske milicije Hezbolaha koju podržava Iran, prenosi list. Na nekim su mjestima izraelske kopnene trupe zauzele fiksne položaje. Vojska nije odgovorila na molbu da prokomentira te informacije.
"Žuta linija" proteže se šest do 10 kilometara od granice, objavio je list. Izrael je i u Pojasu Gaze uspostavio koncept "žute linije", čija je polovina i dalje pod njegovom okupacijom od primirja u oktobra 2025.
U ovoj zoni Libana, u kojoj se nalaze deseci sela, navodno je cilj vojske spriječiti granatiranje sjevernog Izraela, uglavnom raketama.
Izraelske kopnene vojne snage i dalje su raspoređene u ovoj zoni i ondje se i dalje događaju izolirani sukobi, među ostalima i oko uporišta Hezbolaha, Bint Jbeila, piše list.
Treća linija prostire se do rijeke Litani, koja se nalazi oko 30 kilometara od granice. U tome području vojska želi provesti svoju kontrolu prvenstveno putem "oružja, projektila vojne sile i promatračkih mjesta", piše Yedioth Ahronoth.
Ukupna površina između takozvanih žutih i plavih linija nije jasna, ali izraelski mediji su izvijestili da su izraelske snage prisutne u oko 55 gradova i sela u južnom Libanu.
Netanyahu najavio tampon zonu
Kada je u četvrtak najavio desetodnevno primirje s Libanonom, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da bi izraelska vojska trebala ostati u "pojačanoj sigurnosnoj zoni" u južnom Libanonu.
Ta se zona proteže od Sredozemnog mora do sirijske granice i široka je oko 10 kilometara. Namijenjena je zaštiti gradova sjevernog Izraela od napada Hezbolaha.
Istovremebio je u Libanonu prisutna zabrinutost zbog potencijalne trajne izraelske okupacije juga.
Nakon prvoga libanskog rata 1982. Izrael je uspostavio takozvanu sigurnosnu zonu u južnom Libanonu. Posljednji izraelski vojnici odande su se povukli tek 2000. godine nakon pretrpljenih gubitaka.
Invazija 1982. godine i naknadna okupacija, čiji je cilj bio spriječiti granatiranje sjevernog Izraela, znatno je pridonijela formiranju Hezbolaha.
Američki predsjednik Donald Trump objavio je u četvrtak desetodnevno primirje u Libanu nakon razgovora s libanskim predsjednikom Josephom Aounom i izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Od 2. marta, u izraelskim napadima u Libanu ubijeno je 2.294 ljudi, ranjeno 7.544, a raseljeno više od milion ljudi, prema službenim podacima.