Kalifornija danas proizvodi čak 99% svih američkih pistacija, iako ova kultura nije izvorno domaća. Ono što je počelo kao eksperiment sa nekoliko sjemenki donesenih iz Irana, preraslo je u industriju vrijednu milijarde dolara, smještenu u jednoj od najsušnijih oblasti SAD. Ove godine očekuje se rekordna berba, dok farmeri pokušavaju zadovoljiti globalnu potražnju, podstaknutu „pistacija revolucijom“ iz Dubaija, gdje luksuzne čokolade pune vitrine.
Prve sadnice pistacija stigle su u Kaliforniju 1854. godine, ali su decenijama davale slabe prinose. Preokret je došao 1929. kada je američki botaničar iz Irana donio produktivnije sorte. Iz tog jedinog iranskog sjemena, Gediman, rođena je čitava industrija. Danas velike farme beru milione kilograma godišnje sa više od 20.000 hektara plantaža.
Uspon pistacija nije bio lak, zahtijevaju ogromne količine vode, preko milion galona po hektaru godišnje. Male farme teško prate ovu potrošnju, dok veliki proizvođači ulažu u podzemne „vodene banke“. Stručnjaci upozoravaju da nova regulativa može izbaciti skoro petinu obradivih površina do 2040. godine.
Ipak, potražnja ne prestaje, a cijene rastu, posebno na Bliskom istoku i u Aziji. Nekada luksuzno sjeme iz Persije danas je simbol američke upornosti i upozorenje koliko su voda i zemlja postali strateški resursi 21. stoljeća.