Rusija se od početka juna suočava s produbljenim nestašicama goriva, dok Ukrajina intenzivira napade dronovima i raketama dugog dometa na energetsku infrastrukturu zemlje, nazivajući ih dugometnim sankcijama.
Napadi su prisilili ruske vlasti da uvedu racionalizaciju goriva u velikom dijelu zemlje, posegnu za strateškim rezervama i razmotre rijedak potez uvoza benzina, što pokazuje rastući pritisak na domaće tržište goriva više od četiri godine nakon početka rata.
Nestašice goriva
Ruske vlasti uvele su ograničenja prodaje goriva u više od 40 regija, navodeći visoku potražnju i poremećaje u snabdijevanju.
Mjere pogađaju republike Baškortostan, Altaj, Tatarstan, Dagestan, Čuvašiju, Saha i Adigeju.
Ograničenja se razlikuju po regijama i dobavljačima. Najstroža su uvedena u Zabajkalskom kraju, gdje je vozačima dozvoljeno najviše 15 litara benzina po vozilu.
U Omskoj oblasti kupovina je ograničena na 40 litara benzina i 80 litara dizela po vozilu, uz obavezu točenja direktno u rezervoare vozila. U Kalinjingradskoj oblasti ograničenje iznosi 30 litara benzina i 60 litara dizela po vozilu.
U više regija prioritet u snabdijevanju dat je hitnim službama, javnom prevozu, općinama, poljoprivrednim preduzećima i drugim državnim institucijama.
Vlasti u Penzenskoj i Irkutskoj oblasti, kao i u Zabajkalskom kraju, proglasile su režim visoke pripravnosti radi stabilizacije tržišta goriva i energije.
Najveći distributeri goriva također su uveli vlastita ograničenja. U Moskvi i okolini, Gazprom i Lukoil ograničili su kupovinu na 30 litara benzina po vozilu. U Tverskoj oblasti privremena ograničenja vrijede za fizička lica na pumpama Surgutneftegaza i Tatnefta, dok su korporativni kupci izuzeti. Tatneft je uveo i nacionalna privremena ograničenja od 30 litara benzina, 60 litara dizela i 300 litara dizela za kamione.
Najozbiljnije nestašice zabilježene su na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. godine.
Vlasti postavljene od Rusije na Krimu i u Sevastopolju proglasile su prošle sedmice vanredno stanje kako bi osigurale nesmetano funkcionisanje osnovnih službi. Ranije su lokalne vlasti suspendovale prodaju goriva privatnim osobama i poslovnim subjektima širom poluostrva, rezervišući snabdijevanje za državne institucije i infrastrukturu ključnu za sigurnost.
Kako se nestašice šire, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ismijao je dugačke redove na benzinskim pumpama u Rusiji i doveo u pitanje kontrolu Moskve nad situacijom.
"Rusi sami, stojeći u redovima za benzin u različitim regijama Rusije, zapravo mogu vidjeti da njihov 'trodnevni rat' sada ulazi u petu godinu i da je došao do tačke gdje čak i naftna država, 'benzinska pumpa', kako se Rusija ranije zvala, sada ima nestašice benzina", rekao je Zelenski u večernjem obraćanju.
- Ukrajinska kampanja protiv ruskog energetskog sektora
Ukrajina navodi da su napadi na ruske rafinerije i skladišta goriva usmjereni na smanjenje sposobnosti Moskve da vodi rat, a nestašice goriva smatraju jednom od posljedica višegodišnjeg sukoba.
Prema Generalštabu Ukrajine, Kijev je od januara do juna pogodio 16 velikih ruskih rafinerija i terminala, čime je onemogućeno više od 30 posto ruskih kapaciteta prerade nafte.
U maju je pogođeno osam velikih rafinerija, uključujući Kirishinefteorgsintez, drugu po veličini u Rusiji, s kapacitetom od oko 20 miliona tona godišnje, odnosno oko 400.000 barela dnevno.
Na meti su bile i rafinerija u Rjazanju, koja čini gotovo pet posto ruskih kapaciteta, te rafinerija Lukoila u Nižnjem Novgorodu, četvrta po veličini i druga po proizvodnji benzina u zemlji.
U junu je kampanja proširena i na Moskovsku naftnu rafineriju Gazprom Nefta, glavnog snabdjevača gorivom moskovske regije, kao i na naftni terminal Tamanneftegaz, jedan od najvećih energetskih čvorišta na Crnom moru.
Zelenski je poručio da će Ukrajina nastaviti odgovarati na ruske napade "na potpuno pravedan način" i raditi na slabljenju ruskog državnog sistema i njegove sposobnosti da vodi rat.
- Moskva pokušava stabilizovati snabdijevanje gorivom
Dok ukrajinski napadi traju, Rusija počinje koristiti državne rezerve goriva kako bi stabilizovala snabdijevanje i razmatra zabranu izvoza dizela, što pokazuje rastući pritisak na energetsku infrastrukturu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopćio je u utorak da Moskva priprema uvoz benzina, što je rijedak potez za zemlju koja je posljednji put uvozila veće količine goriva 1990-ih nakon raspada SSSR-a. U narednim decenijama uvoz je bio sporadičan i uglavnom ograničen na premium benzin.
Predsjednik Vladimir Putin je u nedjelju priznao da ukrajinski napadi na energetsku infrastrukturu doprinose nestašicama, ali je insistirao da je situacija pod kontrolom.
"Trenutno imamo određeni manjak, ali nije kritičan", rekao je Putin, dodajući da se oštećeni energetski objekti brzo obnavljaju.
Na sastanku o snabdijevanju gorivom, Putin je naveo da ruske rezerve benzina iznose 1,7 miliona tona, što je četiri posto manje nego godinu ranije.
"Dodat ću da su prethodno akumulirane količine goriva ušle na domaće tržište. Međutim, uprkos tome što smo počeli koristiti rezerve, zalihe benzina su gotovo na istom nivou kao prošle godine", rekao je.
Vlada je također usvojila regulatorne mjere za povećanje dostupnosti goriva.
Odobrena je i upotreba benzina niže kvalitete Euro 3 do kraja godine, čime se omogućava prodaja dodatnih količina goriva koje ne ispunjavaju EU tehničke standarde od 2005. godine, ali isključivo na domaćem ruskom tržištu.