Nagle promjene vremena, tokom kojih ljetne vrućine u samo nekoliko sati zamijene osjetno niže temperature, nisu tek neprijatnost zbog koje osjećamo umor, glavobolju ili nedostatak koncentracije. Takvi temperaturni šokovi mogu ozbiljno opteretiti srce i krvne sudove, naročito kod starijih osoba i hroničnih bolesnika.
Za organizam nije problem samo visoka temperatura. Ponekad su mnogo opasnije njene iznenadne oscilacije, jer se srce i krvni sudovi moraju u kratkom vremenu prilagoditi potpuno različitim uslovima.
Tokom velikih vrućina krvni sudovi se šire, srce ubrzava rad, a pojačanim znojenjem gubimo tečnost i elektrolite. Kada nakon toga naglo zahladi, krvni sudovi se stežu, a krvni pritisak može porasti. Posljedice mogu biti posebno ozbiljne kod osoba koje već imaju oboljenja srca i krvnih sudova.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da ekstremne vrućine opterećuju srce i bubrege te mogu pogoršati kardiovaskularna i druga hronična oboljenja. Slična upozorenja dolaze i iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, prema kojem kombinacija toplote, dehidracije i gubitka elektrolita može povećati rizik od srčanih komplikacija.
O tome kako nagli temperaturni skokovi i padovi djeluju na kardiovaskularni sistem, ko je najugroženiji te koje simptome nikada ne bismo smjeli ignorisati, za Raport je govorila dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, specijalistica interne medicine i subspecijalistica kardiologije.
Dr. Ćorović-Kuburović ekspertica je za ultrazvuk srca kod odraslih te stručnjakinja za ultrazvučnu i kolor dopler dijagnostiku. Nakon stjecanja zvanja doktorice medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, stručno obrazovanje nastavila je u ustanovama među kojima su Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i Institut za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“ u Beogradu.
Temperaturni šok za srce
Kako nagli skokovi ljetnih temperatura, praćeni iznenadnim padom, utječu na naš kardiovaskularni sistem i ko je najugroženiji u ovakvim meteorološkim uslovima?
„Većina ljudi misli da su opasne samo ekstremne vrućine. Međutim, iz ugla kardiologa, često su veći problem nagle promjene vremena. Organizam se može prilagoditi visokim temperaturama ako one dolaze postepeno, ali kada u samo 24 sata temperatura poraste ili padne za desetak ili više stepeni, to predstavlja ozbiljan izazov za cijeli kardiovaskularni sistem.
Na velikim vrućinama krvni sudovi se šire kako bi tijelo lakše otpuštalo toplotu. Srce tada radi brže, više se znojimo, gubimo tečnost i elektrolite, a krvni pritisak može pasti.
Ako odmah nakon toga uslijedi naglo zahlađenje, krvni sudovi se ponovo stežu, raste krvni pritisak, a srce se mora prilagoditi potpuno drugačijim uslovima. Takve nagle promjene predstavljaju dodatno opterećenje, naročito kod osoba koje već imaju neku srčanu ili vaskularnu bolest.
Posljednjih godina sve više studija pokazuje da nije presudna samo visoka temperatura, već upravo njene nagle oscilacije. One mogu povećati rizik od srčanih aritmija, pogoršanja srčane slabosti, pa čak i akutnog infarkta miokarda.
Najosjetljiviji su stariji ljudi, hronični srčani bolesnici te osobe s povišenim krvnim pritiskom, dijabetesom ili bubrežnim bolestima. Međutim, važno je naglasiti da ni mladi nisu potpuno zaštićeni.
Svakog ljeta viđamo mlađe osobe koje zbog kombinacije visokih temperatura, fizičkog napora i dehidracije završe u hitnoj službi s ozbiljnim poremećajima srčanog ritma ili kolapsom“, upozorava dr. Ćorović-Kuburović.
Meteoropatija je stvarna
Zbog čega nagle vremenske oscilacije kod mnogih ljudi izazivaju iscrpljenost, glavobolju, nagle promjene pritiska i pad koncentracije?
„Pacijenti me često pitaju da li je meteoropatija stvarna ili je riječ samo o subjektivnom osjećaju. Odgovor je vrlo jednostavan – jeste stvarna.
Naš organizam ne reagira samo na temperaturu. Reagira i na promjene atmosferskog pritiska, vlažnosti zraka, brzine vjetra i količine kisika u zraku. Sve te promjene registrira autonomni nervni sistem, koji kontrolira rad srca, krvnih sudova i mnogih drugih organa.
Kod nekih ljudi taj se sistem brzo prilagodi, dok je drugima potrebno više vremena. Upravo tada nastaju simptomi poput umora, glavobolje, vrtoglavice, pada koncentracije ili oscilacija krvnog pritiska.
Ono što je posebno zanimljivo jeste da novija istraživanja pokazuju kako nagle vremenske promjene mogu utjecati i na varijabilnost srčanog ritma, odnosno sposobnost organizma da se prilagođava stresu.
Kada je ta sposobnost smanjena, ljudi se osjećaju iscrpljeno i imaju utisak da im je potrebno mnogo više energije za svakodnevne aktivnosti nego inače“, objašnjava naša sagovornica.
Vrućina pogađa i mozak
Kako dugotrajni toplotni talasi i meteoropatske reakcije djeluju na mentalno zdravlje i opće stanje organizma?
„Kada govorimo o vrućinama, uglavnom razmišljamo o srcu i krvnom pritisku, ali često zaboravljamo da visoke temperature značajno utječu i na mozak.
Nakon nekoliko dana ekstremnih vrućina mnogi primijete da su razdražljiviji, teže spavaju, brže se umaraju i imaju slabiju koncentraciju. To nije slučajno. Organizam neprekidno pokušava održati normalnu tjelesnu temperaturu, troši više energije i zbog toga se javlja osjećaj iscrpljenosti.
Dodatni problem je dehidracija. Dovoljan je relativno mali gubitak tečnosti da mozak počne raditi manje efikasno. Ljudi sporije razmišljaju, teže donose odluke i imaju slabiju pažnju, iako toga često nisu ni svjesni.
Kod starijih osoba i hroničnih bolesnika posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije. Upravo tokom toplotnih talasa češće viđamo pogoršanje hroničnih bolesti, konfuzna stanja, padove i hospitalizacije“, ističe dr. Ćorović-Kuburović.
Ne čekajte prve simptome
Koje su ključne preporuke ljekara za prilagođavanje svakodnevnih navika i zaštitu zdravlja tokom perioda ekstremnih vremenskih šokova?
„Najvažniji savjet je da ne čekamo prve simptome. Kada osjetimo žeđ, organizam je već izgubio dio tečnosti.
Tokom vrućih dana tečnost treba unositi redovno, boravak na otvorenom planirati u jutarnjim ili večernjim satima, a intenzivnu fizičku aktivnost izbjegavati u periodu najviših temperatura.
Klimatizirane prostorije mogu biti od velike pomoći, ali razlika između vanjske i unutrašnje temperature ne bi trebala biti prevelika, jer i to predstavlja dodatni stres za organizam.
Pacijenti koji imaju srčanu slabost, visok krvni pritisak ili uzimaju diuretike trebali bi češće kontrolirati krvni pritisak i pratiti eventualne simptome poput vrtoglavice, izrazite slabosti ili otoka.
Važno je naglasiti da terapiju nikada ne treba samostalno mijenjati zbog vrućina, već isključivo nakon razgovora s ljekarom“, naglašava kardiologinja.
Posebno upozorava na grešku koju ljudi često prave – ozbiljne simptome pripisuju vrućini i čekaju da sami prođu.
„Mnogi bol u grudima, lupanje srca ili otežano disanje pripišu vrućini i odluče da ‘sačekaju da prođe’. Upravo to može biti opasno.
Takvi simptomi nikada nisu nešto što treba ignorirati. Ako traju ili se pogoršavaju, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć“, poručuje dr. Ćorović-Kuburović.
Klimatske promjene postaju medicinski izazov
Ekstremne vrućine, iznenadna zahlađenja i velike temperaturne razlike više nisu rijetke pojave. Zbog toga je važno na vrijeme prepoznati signale koje nam organizam šalje, redovno unositi tečnost i ne izlagati se nepotrebnom fizičkom naporu tokom najtoplijeg dijela dana.
Posebno oprezne trebaju biti starije osobe, hronični bolesnici i pacijenti koji koriste terapiju za srčana oboljenja, krvni pritisak ili izbacivanje viška tečnosti. Terapiju ne treba mijenjati bez prethodne konsultacije s ljekarom.
„Klimatske promjene više nisu samo ekološka tema. One sve više postaju i medicinski izazov, a na nama ljekarima je da na vrijeme upozorimo ljude kako mogu zaštititi svoje zdravlje“, zaključuje dr. Jasmina Ćorović-Kuburović.
Više informacija i stručnih zdravstvenih sadržaja dostupno je na stranici Internista.ba.