U Bosni i Hercegovini je i dalje značajan broj migranta, a međunarodne i lokalne nevladine organizacije su im glavni pružatelji humanitarne pomoći.
Prema riječima Alena Kajtaza, sekretara Crvenog križa Grada Mostara, migranata na području Hercegovačko-neretvanskog kantona nema. Međutim, nije siguran da će se taj trend nastaviti i ubuduće.
Međunarodna pomoć
"Trenutno je u readmisiji u izbjegličkom centru Salakovcu sedam osoba, ali mi uvijek možemo odgovoriti na te manje brojke bez međunarodne pomoći", objašnjava Kajtaz za Fenu.
Ukoliko bi se, podvlači Kajtaz, ponovila 2018. godina kada je u Salakovac pristiglo 189 migranta, onda pomoć očekuju i od međunarodne zajednice.
Ono što je po njemu dobra stvar, je da postoji sistem Međunarodne federacije društava Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca koji su spremni pomoći u svakom danom momentu kao i Fond za pomoć u katastrofama (DREF) te naravno obučeni timovi koji su u roku od 24 sata na terenu.
"Sve zavisi od veličine nesreće, kako smo uputili apel prema Međunarodnoj federaciji i susjednim zemljama i kako će oni odgovoriti na tu vrstu poziva", objašnjava Kajtaz.
Kontinuirana podrška migrantima Caritasa u BiH Caritas u BiH također kontinuirano provodi aktivnosti, prvenstveno u migracijskim kampovima u Unsko-sanskom kantonu - kampovi Borići i Lipa, te Sarajevskom kantonu - kampovi Blažuj i Ušivak.
Prema njihovim informacijama, trenutno je u tim kampovima prisutno oko 1.500 migranata i tražioca azila, dok se dio njih nalazi izvan kampova.
Najviše iz Afganistana
Na godišnjem nivou, prema službeno registriranim dolascima u BiH i za tekuću godinu, već je registrirano 16.000 migranata koji su pristigli u BiH i to prvenstveno iz Afganistana i Burundija, te manji dio iz Pakistana, Irana i Kube.
Nerijetko su to mladi ljudi, često maloljetnici kao i dio porodica s djecom.
"Migrantima se pružaju usluge pranja rublja, dostava hrane i higijenskih potrepština, te organiziranje socijalnih i drugih usluga", ističe voditelj projekta pri Caritasu u BiH Miroslav Valenta.
On napominje kako cjelokupni sistem brige za migrante i osobe u pokretu još ne funkcionira na pravi način te da postoje mnogi nedostaci.
"Međutim, Caritas nastoji, u skladu sa svojim mogućnostima, uz razumijevanje kako ne možemo zamijeniti djelovanje sistema, te u saradnji s velikim brojem partnera, pružiti pomoć svim osobama u potrebi", dodaje on.
Institucije vlasti ključne za rad humanitarnih organizacija Institucije na svim nivoima vlasti igraju ključnu ulogu u potpori rada humanitarnih organizacija pružanjem različitih vrsta pomoći, resursa i saradnje.
"Prvenstveno su to finansijska sredstva i logistička podrška za programe i projekte, budući kako humanitarne organizacije mogu brže djelovati, posebno u hitnim situacijama, ali i za provedbu tekućih programa koji su usmjereni na rješavanje određenih socijalnih problema, zdravstvene zaštite, obrazovanja i slično", poručuje Valenta.
Također naglašava potrebu pojednostavljenja procesa dobivanja potrebnih dozvola, licenciranje usluga kao i osiguravanje da te organizacije mogu djelovati bez nepotrebnih birokratskih prepreka i reguliranje rada volontera koje još nije u potpunosti riješeno.
