Uoči Dana Evrope i Dana pobjede nad fašizmom, 8. maja, u Mostaru je predstavljena Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost, dokument koji je inicirala i podržala široka zajednica intelektualaca, akademskog osoblja, vjerskih lidera, kulturnih i sportskih radnika te privrednika iz Hercegovine.
Kako je saopćeno, Deklaracija je odgovor na rastuće izazove koji ugrožavaju mir, sigurnost i međunacionalno povjerenje u ovoj regiji.
Očuvanje multietničkog karaktera
Deklaracija, sastavljena od deset tačaka, naglašava potrebu za očuvanjem duha zajedništva i multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine.
Poseban akcenat stavljen je na očuvanje zajedništva i kosmopolitske otvorenosti, uprkos teškom naslijeđu ratnih razaranja, zatim odbacivanje ekskluzivizma i afirmaciju međuovisnosti naroda i religija, odgovornost prema mladima uz poziv na kreiranje politike koja će spriječiti odlazak obrazovanih generacija, te ravnopravnost i otpor podjelama uz odbacivanje projekata koji žele ozakoniti faktičku podjelu grada.
Naglasak je stavljen i na političko dostojanstvo i opstanak Bošnjaka na historijskom prostoru Hercegovine, jedinstveni patriotski bedem inspirisan iskustvom odbrane grada tokom opsade 1993–1994, dosljednost u zaštiti suvereniteta i ravnopravnosti Bošnjaka u političkim procesima, očuvanje multietničkog Mostara kao zajedničkog cilja svih prodržavno orijentisanih aktera, kao i odgovornost međunarodne zajednice za normalno funkcionisanje grada i otvorenost za saradnju na temelju univerzalnih vrijednosti mira i ravnopravnosti.
U Deklaraciji se, između ostalog, navodi da Mostar i Hercegovina predstavljaju simbol multietničkog života u Bosni i Hercegovini, te da zajedništvo, iako teško narušeno tokom ratnih razaranja devedesetih, nikada nije potpuno nestalo. Deklaracija naglašava da su upravo energija i trud građana Mostara omogućili obnovu duha kosmopolitizma i očuvanje raznolikosti.
U dokumentu se jasno odbacuje ideja da bilo koji narod ili religija može prisvojiti Mostar ili Hercegovinu kao ekskluzivni prostor. Viševjekovna izmiješanost naroda i kultura ne može se poništiti političkom silom. Deklaracija upozorava da takvi pokušaji ugrožavaju temelje mira i stabilnosti.
Pružanje nade mladima
Poseban naglasak stavljen je na kreiranje politike koja će mladima pružiti nadu i spriječiti njihov odlazak iz zemlje. Stoga Deklaracija poziva na hitne mjere kako bi se zaustavio gubitak obrazovanih i talentovanih generacija.
Bošnjaci u Hercegovini naglašavaju da poštuju pravo svakog naroda na vlastiti identitet, ali se protive zloupotrebi tih prava radi političke dominacije. Deklaracija odbacuje projekte koji žele ozakoniti faktičku podjelu Mostara, upozoravajući da takvi pokušaji nisu uspjeli ni tokom rata.
Nadalje, dokument podsjeća da Bošnjaci Mostara i Hercegovine nisu marginalna činjenica u političkim procesima. Svaka politika koja pristaje na ustupke na njihovu štetu smatra se nedostojnom i pogubnom. Deklaracija poziva na očuvanje dostojanstva i opstanka na historijskim usudima opterećenom prostoru Hercegovine.
Inspirisani iskustvom opsade Mostara 1993–1994, potpisnici deklaracije pozivaju na stvaranje jedinstvenog političkog i društvenog bloka. Takav bedem treba nadilaziti lične i stranačke interese, jačati povjerenje i saradnju te osigurati očuvanje državotvornog procesa i u ovom dijelu BiH, navodi se u saopćenju.
Dalje, Deklaracija ohrabruje političke aktere da pokažu odlučnost i mudrost u vođenju procesa. Posebno se naglašava potreba za jasnim odgovorom na sve poteze koji ugrožavaju suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine. Dosljednost u zaštiti ravnopravnosti Bošnjaka ističe se kao ključna.
Potpisnici pozivaju na udruživanje svih prodržavno orijentisanih kolektiva i pojedinaca. Cilj je očuvanje multietničkog karaktera Mostara i Hercegovine, uz ravnopravan položaj Bošnjaka. Deklaracija jasno odbacuje aparthejd i diskriminaciju.
Manjak odlučnije podrške Mostaru
Međunarodna zajednica smatra se odgovornom za nedostatak odlučnije podrške Mostaru. Deklaracija naglašava da je normalno funkcionisanje grada Mostara ključno za budućnost Bosne i Hercegovine. Mostar se ističe kao paradigma multietničkog života.
U usvojenom dokumentu jasno je naznačena poruka otvorenosti prema svim društvenim i političkim faktorima koji dijele vrijednosti mira i ravnopravnosti, te da je saradnja nužna za stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.
Potpisnici deklaracije poručuju da se politička djelovanja moraju usmjeriti ka očuvanju povjerenja, ravnopravnosti i stabilnosti. Dokument ima za cilj okupljanje svih društvenih i političkih faktora koji dijele vrijednosti mira i zajedničkog života.
U obrazloženju Neretvanske deklaracije za mir i ravnopravnost naglašava se da je glas razboritih ljudi uvijek presudan, te da je izbor puta intelektualne hrabrosti i moralne dosljednosti nužan odgovor na izazove aktuelnog društveno-političkog trenutka.
Deklaracija je nastavak tradicije otpora nepravdi i borbe za ravnopravnost. Njome se podsjeća i na ključne historijske trenutke kada su bošnjački prvaci Mostara dizali glas protiv progona i diskriminacije.
Podsjeća se na Rezoluciju Muslimana Hercegovine iz 1992. godine, kojom su osuđeni progoni i pokušaji stvaranja etnički podijeljenog Mostara, te na Deklaraciju Bošnjaka muslimana Hercegovine iz 1994. godine, u kojoj su definisani zahtjevi za otvoren grad i očuvanje prostora doline Neretve u sastavu Bosne i Hercegovine, potom na Mostarsku rezoluciju iz 2012. godine, koju su zajednički donijele probosanske političke stranke, Islamska zajednica, Srpsko građansko vijeće, Jevrejska općina Mostar i akademska zajednica, kao i na Neretvansku deklaraciju o bosanskom jeziku iz 2016. godine.
Kako je zaključeno, kroz sve ove dokumente provlači se ista nit – otpor podjelama i insistiranje na ravnopravnosti naroda i građana.
"Današnja Neretvanska deklaracija za mir i ravnopravnost nastavlja taj kontinuitet, predstavljajući otvoren poziv na miroljubivu koegzistenciju i izgradnju Mostara kao grada svih njegovih ljudi, bez razlike“, navodi se na kraju saopćenja.