Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru o zabrani primjene spornih zakona donesenih u Narodnoj skupštini RS, a koji se odnose na zabranu djelovanja najviših, državnih pravosudnih institucija BiH, te SIPA-e na teritoriji ovog bh. entiteta.
Zna se da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće.
Specifična situacija
Međutim, u ovom trenutku, kada Milorad Dodik, predsjednik RS, faktički danima provodi udar na ustavni poredak, iskazujući nepoštovanje i Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, pitanje je ko će, ukoliko Dodik nastavi sa primjenom spornih zakona, provesti odluku Ustavnog suda BiH.
Praksa nam govori da se mnoge odluke Ustavnog suda BiH ne poštuju.
O tome je ranije iz tog suda obavještavano i Tužilaštvo BiH, no konkretnih sankcija i akcija protiv odgovornih nije bilo.
Međutim, u ovom slučaju je riječ o specifičnim odlukama čije neprovođenje ugrožava ustavni poredak BiH i apsolutno utječe na sigurnosnu situaciju u zemlji.
Da Dodikovi potezi utječu na sigurnost u zemlji pokazala je današnja situacija s pripadnicima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i nerazjašnjena situacija šta se tačno desilo u Regionalnom centru SIPA-e u Banjoj Luci.
Iako, srežom, nije došlo do incidenata, činjenica je da je danas situacija bila napeta i neizvjesna i da je bilo određenih naredbi iz entitetskog MUP-a RS, prema jednoj državnoj policijskoj agenciji iz koje su pokazali ipak spremnost da djeluju "hladne glave" iako je uzurpirana njihova nadležnost za djelovanje propisana državnim zakonom.
Neophodne procedure
Bez ocjene Ustavnog suda BiH o ustavnosti tih zakona, sigurno je da su nadležnima do sada možda bile i "vezane ruke" za konkretnije aktivnosti, jer svi drugi procesi, poput istraga koje se vode protiv udara na ustavni poredak zahtijevaju procedure koje iziskuju vrijeme i ispunjenje određenih zakonskih procedura.
Zato je važno da sada kada je Ustavni sud BiH stopirao primjenu spornih zakona da druge, nadležne institucije osiguraju brzu provedbu odluka Ustavnog suda BiH.
Prema ustavnim i nadležnostima iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, zadaća da u ovom slučaju provede odluke Ustavnog suda BiH je prvenstveno na onima koji su donijeli neustavne zakone i osigurali njihovo stupanje na snagu u RS.
U ovom slučaju, to su Narodna skupština RS, Vijeće naroda RS, predsjednik RS...
Posrednu ulogu u stupanju na snagu spornih zakona u RS ima Službeni glasnik RS koji je te odluke objavio.
Kada Ustavni sud BiH donese odluke o tome da sporni zakoni nisu u skladu s Ustavom BiH, morat će objaviti i te odluke.
Sve te institucije moraju obustaviti primjenu spornih zakona.
Ukoliko pak institucije u RS ne budu poštovale odluke Ustavnog suda BiH, na potezu su državne pravosudne institucije BiH, prvenstveno Tužilaštvo BiH i Sud BiH, ali i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Oni trebaju osigurati provedbu tih odluka kojima će država pokazati svoju institucionalnu snagu.
Rušilački pohod
Jer, evidentno je da Milorad Dodik nema namjeru stati u svom rušilačkom pohodu na najavažnije institucije u zemlji.
A ako ne bude poštovao odluke Ustavnog suda BiH, država mu mora pokazati da ima mehanizme da ga zaustavi.
Podsjećamo, zahtjev za ocjenu ustavnosti spornih zakona u RS i donošenje privremene mjere o zabrani njihove primjene Ustavnom sudu BiH u četvrtak su podnijeli predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović.