Naučnici sa Univerziteta Colorado Boulder napravili su nevjerovatno otkriće – uspjeli su oživjeti mikroorganizme zamrznute u permafrostu Aljaske prije čak 40.000 godina. Iako su ti mikrobi bili zarobljeni u slojevima tla koji sadrže zemlju, led i stijene, nakon što su ih odmrzli, pokazali su zabrinjavajuće sposobnosti – počeli su formirati kolonije i Permafrost je trajno smrznuto tlo koje prekriva velike dijelove sjeverne hemisfere, a njegovo topljenje može imati ozbiljne posljedice. Iako su mikrobi isprva bili potpuno neaktivni, nakon nekoliko mjeseci počeli su se ponovo buditi, što je izazvalo zabrinutost među naučnicima. Budući da otapanje permafrosta može osloboditi i druge patogene, postoji bojazan da bi to jednog dana moglo dovesti do pojave novih bolesti ili čak pandemije.
Dr. Tristan Caro, jedan od autora studije, upozorio je da „ovi mikrobi nisu mrtvi uzorci“. Čim su oživljeni, mikrobi su počeli stvarati biofilmove, slojeve mikroorganizama koji se teško uklanjaju, te ispuštati CO₂, plin koji dodatno ubrzava globalno zagrijavanje.
Eksperiment je sproveden na Aljasci, gdje su naučnici izvadili uzorke permafrosta stare od nekoliko do više desetina hiljada godina. Nekoliko mjeseci nakon odmrzavanja mikrobi su počeli aktivno stvarati nove kolonije, što bi moglo izazvati ozbiljne promjene u ekosistemu. Iako se u početku postavljalo pitanje da li ti mikrobi mogu biti opasni po zdravlje ljudi, istraživači ističu da vjerovatno nisu zarazni za ljude – ali njihovo širenje može utjecati na okoliš i zdravlje životinja.
Osim rizika od oslobađanja drevnih patogena, naučnici upozoravaju i na mogućnost da topljenje permafrosta oslobodi ogromne količine metana, stakleničkog plina mnogo snažnijeg od ugljen dioksida. Dugoročno, to bi moglo dovesti do naglih klimatskih promjena i dodatnog porasta globalnih temperatura. Iako zasad ne postoji dokaz da bi mikrobi mogli direktno zaraziti ljude, postoji zabrinutost da bi mogli doći u kontakt s divljim životinjama koje bi ih potom prenijele na čovjeka.
Ova otkrića još jednom upozoravaju na opasnosti koje donose klimatske promjene. Naučnici smatraju da bi Arktik u budućnosti mogao postati novo „plodno tlo“ za širenje virusa i bakterija koje se oslobađaju iz drevnog leda zbog globalnog zagrijavanja.
Ako se klimatske promjene nastave ovim tempom, mikrobi iz permafrosta mogli bi postati sve aktivniji, oslobađajući velike količine stakleničkih plinova i potencijalno stvarajući nove prijetnje za zdravlje ljudi. Zbog toga topljenje permafrosta nije samo ekološki, nego i ozbiljan zdravstveni rizik koji bi mogao oblikovati našu budućnost.oslobađati opasne stakleničke plinove poput ugljen dioksida (CO₂).