Tokom pandemije, rad od kuće postao je svakodnevica miliona zaposlenih, koji su zamijenili kancelarije kuhinjskim stolovima i dnevnim sobama. Godinama kasnije, mnogi su se navikli na slobodu i fleksibilnost koju pruža rad na daljinu, ali sve veći broj poslodavaca želi da njihovi timovi ponovo rade u kancelarijama.
Prema analizi karijerne platforme Zety, trenutno 23,5% zaposlenih redovno radi od kuće, dok je prije pandemije taj procenat iznosio samo oko 12%. Najčešće od kuće rade stručnjaci iz IT sektora, samozaposleni (39%) i menadžeri i rukovodioci (40,5%).
Prednosti rada od kuće su višestruke: zaposlenima omogućava duži san, izbjegavanje putovanja na posao, fleksibilne pauze, smanjenje stresa i sindroma sagorijevanja, što može povećati produktivnost i smanjiti broj dana provedenih na bolovanju.
S druge strane, poslodavci se boje smanjenja efikasnosti i često koriste digitalne alate za nadzor, poput praćenja aktivnosti na ekranu ili pokreta miša. Pravni okvir također nije uvijek na strani zaposlenih. U mnogim zemljama, uključujući Njemačku, rad od kuće nije zakonsko pravo i zavisi od dogovora sa poslodavcem ili ugovora o radu.
Mlađa generacija, međutim, jasno pokazuje stav: 35% mladih od 16 do 24 godine preferira rad od kuće, a za 40% njih ta opcija je ključni kriterij pri izboru posla.