Današnja sjednica Vijeća sigurnosti UN-a ponovo vraća u centar međunarodne politike Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini, ali ovaj put u znatno širem kontekstu globalnih podjela i različitih interpretacija budućnosti BiH.
U fokusu nije samo mandat Christiana Schmidta, koji je podnio ostavku, nego i pitanje da li se ulazi u fazu postepenog redefinisanja ili čak gašenja OHR-a, te ko bi imao kontrolu nad tim procesom.
Kalabuhov kao 'trbuhozborac' Dodika i SNSD-a
U isto vrijeme dok se u New Yorku priprema rasprava o BiH, iz Moskve stižu poruke koje idu u pravcu potpunog ukidanja OHR-a.
Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, očekivano, najavio je da će ruska strana na sjednici ponovo otvoriti pitanje zatvaranja OHR-a i osporavanja njegovih ovlasti, uz tvrdnju da je vrijeme da domaći politički akteri preuzmu punu odgovornost.
U tom narativu Kalabuhov OHR predstavlja kao institucija koja je iscrpila svoj mandat i koja više ne doprinosi stabilnosti nego političkim tenzijama.
Naravno, Rusiju ne zanima budućnost, stabilnost i prospiritet BiH, nego Kalabuhov koji 'govori jezikom' Milorada Dodika govori isključivo s pozicije plana šireg i dominantnijeg utjecaja Rusije u BiH koji provode preko Dodika.
Sa druge strane, Kaja Kallas , visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, istakla je kratko jučer da EU ne želi dozvoliti destabilizaciju Bosne i Hercegovine i da je u toku razgovor o mogućem nasljedniku Schmidta koji bi trebao biti izabran u junu.
Podrška Britanije ostanku OHR-a
Za sada je od članica zemalja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) jedinu jasnu i nedvosmislenu poruku, poslala Velika Britanija.
Specijalna izaslanica Dama Karen Pierce iskazala je zahvalnost Schmidtu na dosadašnjem radu i objavila da ta zemlja smatra da je uloga visokog predstavnika, sa punim ovlaštenjima, uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom, i dalje jod ključnog značaja za sigurnu BiH.
Međutim, evidentno je da su zagovornici zatvaranja OHR-a trenutno glasniji od onih koji podržavaju njegov ostanak u BiH.
Posebno se u javnosti pokušava s jedne strane otvoriti pitanje da li je Christian Schmidt u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodno zbog energetskih projekata poput Južne interkonekcije odnosno pitanja državne imovine, čije je rješavanje neophodno za realizaciju ovog projekta, a na što Schmidt navodno nije pristao.
S druge strane, iz entiteta RS pokušava se nametnuti stav da je Schmidt izgubio podršku SAD-a zbog sukoba s Miloradom Dodikom.
Zato se današnja sjednica Vijeća sigurnosti UN-a može posmatrati kao još jedan u nizu političkih testova odnosa velikih sila prema Bosni i Hercegovini.
Sama činjenica da o tome nema političkog konsenzusa u BiH ide u prilog onima koji tvrde da OHR još treba ostati u BiH. Međutim, to im sigurno neće biti dovoljan argument da tako i ostane.