Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove Kaja Kallas predstavila je paket mjera kojim Brisel prvi put izravno cilja izraelske dužnosnike i trgovinske odnose s tom zemljom. Razlog su nalazi o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava u Pojasu Gaze.
Prema planu Evropske komisije, koji tek treba odobriti svih 27 država članica, na uvoz iz Izraela vrijedan oko 5,8 milijardi eura bit će uvedene dodatne carine. Istodobno bi na crnu listu EU trebala biti uvrštena dvojica istaknutih članova vlade Benjamina Netanyahua, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrich, obojica poznata po tvrdoj liniji prema Palestincima.
Povlašteni pristup
Predviđene mjere obuhvaćaju obustavu trgovinskih povlastica, što znači da će izraelska roba izgubiti povlašteni pristup tržištu Unije i biti podvrgnuta carinama poput onih iz trećih zemalja bez sporazuma o slobodnoj trgovini, kao i zamrzavanje bilateralne finansijske pomoći od oko 20 miliona eura namijenjene izraelskim institucijama i projektima.
Tom mjerom bit će pogođeno 37 posto izraelskog izvoza u EU. Prema procjeni koja se temelji na prošlogodišnjoj razmjeni, to znači da će uvoznici izraelske robe trebati platiti 227 miliona eura carina godišnje.
Komisija također predlaže obustavu bilateralne pomoći Izraelu, s tim da se to neće odnositi na saradnju s izraelskim civilnim društvom ni na pomoć memorijalnom centru posvećenom žrtvama holokausta Yad Vashemu.
Na konferenciji za novinare u Briselu Kallas je naglasila kako se ne radi o kažnjavanju izraelske države, već o pokušaju da se popravi stanje u Gazi.
Cil nije kazniti Izrael
"Želim biti potpuno jasna. Cilj nije kazniti Izrael. Cilj je poboljšati humanitarnu situaciju u Gazi“, poručila je šefica evropske diplomatije.
Prijedlog Komisije uslijedio je nakon što je Evropska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) zaključila da Izrael krši članak 2 Sporazuma o pridruživanju EU i Izraela, koji nalaže poštivanje ljudskih prava i demokratskih načela. Komisija se pritom poziva na blokadu humanitarne pomoći, intenziviranje vojnih operacija i odluku izraelskih vlasti o širenju naselja u osjetljivoj zoni E1 na Zapadnoj obali.
Ako mjere budu potvrđene, one bi značile najznačajniji zaokret u politici EU prema Izraelu od početka rata u Gazi, a ujedno i jasan signal nezadovoljstva evropskih institucija razmjerom civilnih žrtava i razaranjima u toj enklavi. Riječ je i o gospodarski osjetljivom potezu jer je EU najveći trgovinski partner Izraela, s ukupnom razmjenom robe od 42,6 milijardi eura prošle godine.