Svemirski teleskop Vera C. Rubin, čak i mjesecima prije službenog početka svoje desetogodišnje misije, već mijenja naše razumijevanje svemira. Analizirajući prve snimke, naučnici su otkrili asteroid koji se okreće toliko ekstremnom brzinom da po svim dosadašnjim teorijama ne bi smio postojati u jednom komadu. Ovo otkriće ne samo da postavlja nova pitanja o sastavu i evoluciji asteroida, već i demonstrira nevjerovatnu moć nove generacije astronomskih instrumenata, piše Science Alert.
Opservatorij Vera C. Rubin, smješten u Čileu, zajednički je projekt američke Nacionalne zaklade za nauku (NSF) i Ministarstva energetike (DOE). Njegov glavni zadatak bit će desetogodišnje istraživanje neba nazvano „Legacy Survey of Space and Time“ (LSST), ali podaci prikupljeni tokom samo sedam noći u aprilu i maju 2025. godine već su doveli do prvog naučnog rada.
U centru otkrića je asteroid nazvan 2025 MN45. Riječ je o ogromnoj svemirskoj stijeni promjera oko 710 metara, što je čini većom od većine nebodera na Zemlji. Ono što ga izdvaja jeste nevjerovatna brzina rotacije. Naime, 2025 MN45 napravi puni okret oko svoje ose za samo 113 sekundi, odnosno otprilike 1,88 minuta. Time je službeno postao najbrže rotirajući poznati asteroid u kategoriji objekata većih od 500 metara u promjeru.
Ova brzina u potpunosti prkosi prevladavajućoj naučnoj teoriji o strukturi asteroida. Većina ih se smatra takozvanim „hrpama šute“ (rubble pile), što znači da su sastavljeni od mnoštva manjih komada stijena i prašine koje na okupu drži samo slaba sila gravitacije. Prema fizikalnim modelima, takav bi se objekt, ako se vrti prebrzo, jednostavno raspao pod uticajem centrifugalne sile.
Smatralo se da je granica za asteroide u glavnom pojasu rotacija od otprilike 2,2 sata. Asteroid 2025 MN45 vrti se gotovo 70 puta brže od te granice.
„Očigledno je da ovaj asteroid mora biti izgrađen od materijala vrlo visoke čvrstoće kako bi ostao u jednom komadu“, izjavila je Sarah Greenstreet, astronomkinja i voditeljica studije. „Naši izračuni pokazuju da bi mu trebala čvrstoća slična onoj kod čvrste stijene. To je iznenađujuće, jer se vjeruje da su većina asteroida samo 'hrpe šute'.“
Dodatnu težinu otkriću daje činjenica da 2025 MN45 nije usamljen slučaj. Unutar istog skupa podataka, tim je identifikovao još 18 asteroida koji se vrte „nemogućom“ brzinom. Šesnaest ih spada u kategoriju „super-brzih“ rotatora, dok su dva, uz 2025 MN45, klasifikovana kao „ultra-brzi“ s rotacijom kraćom od pet minuta.
Ova otkrića sugerišu da su čvrsti, monolitni asteroidi možda mnogo češći nego što se mislilo. Takvi objekti mogli bi biti ostaci drevnih, nasilnih sudara iz haotičnog perioda ranog Sunčevog sistema, čuvajući u sebi tajne o njegovom formiranju.