PIC nije uspio postići dogovor. Nasljednik Christiana Schmidta nije izabran. Odluka je odgođena. A neizbor američkog kandidata Antonija Zanardija Landija otvorio mogućnost izlaska SAD-a iz PIC-a. Šta stoji iza poruke Američke ambasade o preispitivanju prisustva u Bosni i Hercegovini? Može li kriza između američko-evropskih partnera ugroziti funkcioniranje OHR-a ili je riječ o taktičkom potezu dodatnog pritiska na evropske partnere? A, podsjetimo, Zanardi je Evropljanin, kao i Rene Troccaz, samo dolazi iz Italije.
Diplomatski spor o izboru novog šefa OHR-a između Sjedinjenih Američkih Država i Evropljana nije ostao u krugu država članica PIC-a. Neslaganje postalo javno, direktno i politički ozbiljno. U ponoć, Washington zbog izostanka podrške njihovom favoritu Landiju, upozorio:
'Sjedinjene Američke Države primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane su što su te podjele spriječile PIC da ispuni svoj zadatak. Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini'.
Politička podrška i bonske ovlasti
Ne preciziraju Amerikanci rok kada bi do takve odluke moglo doći, ukoliko evropski partneri, najprije Francuska i Njemačka, podrže njihov, a ne vlastiti prijedlog – odnosno povuku kandidaturu Troccaza. Reagirao je i Brisel. Zajedničkom porukom:
'Članice Evropske unije u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira smatraju da bi novi visoki predstavnik, u skladu s dosadašnjom praksom, trebao dolaziti iz države članice Evropske unije. Odlučni smo približiti stavove oko kandidata koji je u mogućnosti sarađivati sa svim akterima u provedbi mandata visokog predstavnika, uključujući domaće aktere. Nastavljamo intenzivne konsultacije u narednim danima i spremni smo da se ponovo sastanemo s našim partnerima u okviru Upravnog odbora kako bismo uskoro finalizirali proces imenovanja'.
A snaga visokog predstavnika nije isključivo u bonskim ovlastima, već u političkoj podršci onih koji stoje iza njega, a ona je sada upitna. Radi li se o krizi koja bi mogla dovesti u pitanje model međunarodnog nadzora, pregovaračkom pritisku ili Evropa odgađanjem izbora taktizira u diplomatskoj borbi pozicioniranja snaga moći?
'SAD iz moje perspektive, bez obzira što su zaprijetili izlaskom, ne mogu izaći iz Vijeća za implementaciju mira ukoliko žele zaista da kanališu svoj utjecaj u ovom smjeru u kojem su željeli, a to je rješavanje pitanja državne imovine, na način, da postoji predstava unutar nekih struktura sadašnje administracije', smatra Sead Turčalo, dekan na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Promjena u američkoj vanjskoj politici
'Oni imaju tu svoje razloge, zato prije svega to je promjena u američkoj vanjskoj politici, njihovim osnovnim ciljevima, i isto tako prelaženje na nešto što se naziva transakcijska vanjska politika, gdje se ekonomski i geostrateški interesi prelamaju i ostvaruju isključivo po američkim interesima, a interesi evropskih saveznika su u pozadini i nisu toliko bitni', naglašava za FTV Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Regent's University London.
BiH je postala nova tačka američko-evropskog nadmetanja, pa je neizvjesno kakve bi posljedice proizašle ukoliko SAD odluči reći NE PIC-u, odnosno OHR-u, uzme li se u obzir da ovaj Ured funkcionira zahvaljujući zajedničkom političkom autoritetu Zapada. Izostane li konsenzus u slučaju ovog izbora, bez podrške ili SAD-a ili EU-a, BiH bi mogla imati visokog predstavnika upitnog autoriteta i oslabljen OHR.
'Dovest će manje-više do mandata koji smo imali u slučaju prethodnog visokog predstavnika Valentina Inzka, da će visoki predstavnik izražavati zabrinutost, a ne zapravo imati stvarne mehanizme ili mogućnosti djelovanja, dakle, u tom smislu će biti ograničen, ali čak i u suprotnom - da se imenuje američki prijedlog za visokog predstavnika, on ne bi imao potpunu podršku. Dakle, sad je ovdje ono na vagi zapravo čija je podrška važnija', dodaje Turčalo za FTV.
Međutim, i jednima i drugima važno je da odluka o novom visokom predstavniku bude donesena konsenzusom, čemu će se težiti do kraja juna, piše Federalna.ba.