OHR objavio izvještaj Christiana Schmidta: Isprozivao nacionaliste

OHR je objavio izvještaj Christiana Schmidta koji će biti pročitan pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Prenosimo dio:

Izvještajnim razdobljem dominirali su opći izbori 2. oktobra 2022. Političke stranke i nadležne institucije usredotočile su se na pripreme i namještanje izbora, nažalost dijelom propitujući njihovo provođenje i blokirajući njihovo finansiranje, kao i na registraciju stranke i kandidati te izborne kampanje.

Moje aktivnosti su morale biti dvostruke:
prvo, da građanima Bosne i Hercegovine garantiram ostvarivanje svog temeljnog ustavnog prava da biraju svoje predstavnike, i drugo, da osiguram da volja birača bude provedena nakon izbora.
Sukladno Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, nadležni organi bili su dužni osigurati sredstva potrebna za provođenje Općih izbora u roku od 15 dana od dana njihovog raspisivanja 4. maja 2022. godine od strane Centralne izborne komisije BiH. Međutim, do početka juna nije postignut dogovor o finansiranju izbora. Zakašnjelom odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 6. juna CIK-u nisu dodijeljena dovoljna sredstva. Stoga sam 7. juna donio paket odluka kojima se omogućuje finansiranje općih izbora 2022., ali i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opće izbore 2. listopada.

U vršenju ovlasti koje je Visoki predstavnik dobio Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir i imajući u vidu istaknutu ulogu koju izbori imaju za budućnost Bosne i Hercegovine, donio sam izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. 27. jula kako bi ga više uskladili s međunarodnim standardima i dobrim praksama. Moja intervencija bila je vođena potrebom da se spriječe izborne prevare i da se poboljša transparentnost izbora i uvelike se oslanjala na zakonski prijedlog koji je bio na čekanju pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine. Dao sam CIK-u sredstva za sankcioniranje kršenja pravila ponašanja u izbornoj kampanji. Kao rezultat toga, Komisija je ojačano, a nova su se pravila primjenjivala tokom općih izbora.

Na dan izbora učestvovalo je ukupno 90 stranaka, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata. Odziv birača bio je oko 50 posto, 4 posto manji nego 2018. Tokom izborne kampanje, koja je počela 2. septembra, politička debata je bila fokusirana na ličnosti i njihove pripadnosti, a relativno malo pažnje posvećivalo se političkim platformama. Neke stranke i kandidati nastavili su koristiti nacionalističku retoriku i retoriku podjela, iako nešto manje nego u prethodnim kampanjama. Dok su neke stranke bile povezane s određenim konstitutivnim narodom, druge su se obraćale mješovitom biračkom tijelu.

U bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata stvorio je atmosferu u kojoj su kritičari vlasti i opozicioni političari često etiketirani kao izdajnici i strani agenti. Kompromitujući video snimci i dokumenti korišteni su protiv političkih protivnika tokom kampanje. U entitetu Federacija Bosne i Hercegovine predizborna kampanja je bila relativno tiha, iako je povećana polarizacija između bošnjačkih i hrvatskih pozicija. Kao i na prethodnim izborima, medijsko okruženje je bilo fragmentirano po etničkim i političkim linijama.
Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije, za bošnjačkog člana izabran je opozicioni kandidat Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija), za hrvatskog člana izabran je dosadašnji predsjednik Željko Komšić (Demokratska fronta), a za hrvatskog člana Željka Cvijanović (Savez nezavisnih društvenih Demokrate) izabran je za srpskog člana tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Poraz Bakira Izetbegovića, lidera dominantne bošnjačke Stranke demokratske akcije, mnogi posmatrači smatraju najvećim izbornim iznenađenjem. Na izborima za predsjednika Republike Srpske preliminarni rezultati pokazuju pobjedu aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (Savez nezavisnih socijaldemokrata) nad opozicionom kandidatkinjom Jelenom Trivić (Stranka demokratskog progresa). Međutim, 10. oktobra, na osnovu uvida u materijalne dokaze koji ukazuju na nepravilnosti i matematičke nedosljednosti, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izdala je nalog Glavnom centru za brojanje da izvrši kontrolno prebrojavanje svih glasačkih listića sa svih biračkih mjesta za pozicije predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Kontrolno prebrojavanje je počelo 13. oktobra i nije bilo završeno u vrijeme podnošenja ovog izvještaja.

Građani Bosne i Hercegovine su 2. oktobra izabrali i nova parlamentarna tijela: Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnu skupštinu Republike Srpske i 10 skupština kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Preliminarni izborni rezultati pokazuju određenu raznolikost, iako bez značajnih promjena. Stranke sa jasnom etničkom pripadnosti su bile u mogućnosti da zadrže svoju jaku poziciju u većini parlamenata zemlje. U tri kantona s najvećom hrvatskom populacijom, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine zadržala je svoju relativnu snagu, dok je Hrvatska demokratska zajednica 1990. bila na drugom mjestu među hrvatskim strankama. Prema preliminarnim rezultatima, cenzus za ulazak u Narodnu skupštinu Republike Srpske prešlo je 11 stranaka, gdje je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata i dalje najjača stranka sa više od 35 posto glasova.

Sa dubokim žaljenjem obavještavam Vijeće sigurnosti da je u Federaciji Bosne i Hercegovine Vlada iz mandata 2014-2018. i dalje na snazi ​​zbog neuspjeha političkih lidera da imenuju nove vlasti nakon općih izbora 2018. godine. U sedmicama pred izbore sam podvukao da se u demokratskom društvu volja birača mora provoditi i da neću dozvoliti da se ponovi politički ćorsokak iz 2018. godine.

Političke stranke su se višemjesečno uključile u dijalog o izbornoj reformi s ciljem otklanjanja političkih zastoja u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Proces je završen bez postizanja kompromisnog rješenja.

S obzirom na neuspjeh procesa dijaloga i s obzirom na visok rizik da formiranje institucija nakon izbora ponovo bude blokirano, donio sam 2. oktobra Odluku o izmjenama i dopunama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Odluku Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Ovaj takozvani funkcionalni paket sadrži skup mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora. U cilju poštovanja odluke birača, ove odluke sam objavio nakon zatvaranja biračkih mjesta i prije objavljivanja prvih preliminarnih rezultata izbora. Nijedna odluka ne utiče na prebrojavanje glasova.

Povećao sam veličinu Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine kako bih omogućio raspodjelu mandata koja koriguje prezastupljenost sva tri konstitutivna naroda u nekim kantonima, ali i kako bih po prvi put omogućio drugima (tj. onima koji nisu iz tri konstitutivna naroda) iz svih kantona da budu zastupljeni u Domu naroda. Element ove mjere je pravovremeni izbor delegata u Dom naroda od strane kantonalnih skupština. Također sam uveo mjere za poboljšanje ekspeditivnosti procesa imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.

Osim što sam se bavio formiranjem zakonodavne i izvršne vlasti, uveo sam mehanizme deblokade za očuvanje funkcionisanja Federacije Bosne i Hercegovine pojednostavljivanjem procedura i uvođenjem rokova i posljedica za nepoštovanje rokova. Konkretno, ubrzao sam parlamentarno donošenje odluka tako što sam obavezao oba doma da sarađuju i razmatraju akte u roku. Iz razloga ekspeditivnosti i sprečavanja zloupotreba, ograničio sam niz pitanja o kojima se može pozvati na vitalni nacionalni interes. Međutim, implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci i funkcionalna neusklađenost Doma naroda Federacije (koji je istovremeno opći zakonodavni drugi dom i predstavničko tijelo tri konstitutivna naroda i Ostali) su izvan okvira ove odluke i moraju se baviti nacionalnim akterima u političkom procesu.

Nadalje, moje mjere olakšavaju imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i njegovo vijeće za vitalne nacionalne interese, uključujući i one koje su trenutno u postupku, ali i ograničavaju zastupljenost konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina. Na kraju, obavezao sam parlamentarna tijela Federacije da traže učešće građana, uključujući mlade, kako bi se podstakao odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.

U izvještajnom periodu, vlasti Republike Srpske nastavile su sa podrivanjima državnih institucija Bosne i Hercegovine opstrukcijom njihovog rada i odlučivanja, kao i polaganjem ustavnih i zakonskih nadležnosti države za Republiku Srpsku. Ove akcije su često bile praćene secesionističkom retorikom. Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik posebno je nastavio da osporava osnove Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Osim pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu i važne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 22. septembra o stavljanju van snage Zakona o nepokretnostima koje se koriste za funkcionisanje organa javne vlasti Republike Srpske, postignut je mali napredak. u implementaciji agende 5 plus 2. Kada je riječ o fiskalnoj održivosti države, želim da istaknem da je Republika Srpska nastavila koristiti neizvjesnost i neadekvatnost finansiranja državnih institucija kao instrument za podrivanje funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine. U pogledu državne i obrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima.

Što se tiče ekonomije, preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako ne podrazumijevaju nužno poboljšanje nivoa privrednog i društvenog razvoja. Nivo registrovane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok je udio nezaposlenih mladih u ukupnoj nezaposlenosti preko 18 posto. Prosječna plata i penzija znatno su ispod prosječne cijene korpe, što govori da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem. Posebno su ugroženi penzioneri: oko 60 posto, odnosno oko 421.000 osoba, prima minimalne penzije i preživljava između 8 i 14 maraka (KM) dnevno.

Ekonomski i društveni izazovi i rašireni nepotizam i korupcija imali su ozbiljne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Odliv mladih je među najozbiljnijim problemima. Iako nema preciznih podataka o tome koliko je mladih napustilo zemlju posljednjih godina, procjenjuje se da je Bosnu i Hercegovinu u posljednjih 10 godina napustilo gotovo pola miliona ljudi. Oko 170.000 osoba napustilo je Bosnu i Hercegovinu u 2021. godini, dok se očekuje da će 350.000 osoba otići 2022. godine.

Ostaje da se vidi da li su opći izbori 2. oktobra donijeli suštinsku promjenu u učešću žena u političkom životu u Bosni i Hercegovini. Prema nekim procjenama, žene su u proteklom mandatu činile manje od 25 posto članova parlamenta na državnom i entitetskom nivou, dok je njihov broj u izvršnoj vlasti bio još obeshrabrujući. Na lokalnom nivou, od svih gradonačelnika izabranih na lokalnim izborima 2020. godine, samo 4 posto su bile žene. Rodna ravnopravnost općenito ostaje značajan izazov.

Jasna većina stanovništva i dalje podržava integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Pozdravljam preporuku Evropske komisije Evropskom vijeću da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata u Evropskoj uniji. Ovaj jasan signal buduće integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju posebno je važan sada, kada se gazi međunarodno pravo i dovode u pitanje ili krše principi poput suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Predan sam radu sa vlastima, institucijama i građanima kako bismo državu postavili na nepovratni put napretka koji bi ovu viziju pretvorio u stvarnost.

S obzirom na trenutnu političku situaciju, preporučujem pojačani angažman međunarodne zajednice kako bi se osigurala puna usklađenost sa Općim okvirnim sporazumom za mir i omogućile ključne reforme. S tim u vezi, vojna operacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR-Althea) nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, omogućavajući mom Uredu i mnogim drugim međunarodnim organizacijama da ispune svoje mandate. Prisustvo EUFOR-Althea u Bosni i Hercegovini i dalje je neophodno.

I. UVOD

1. Ovaj izvještaj je moj treći redovni izvještaj koji sam podnio Vijeću sigurnosti otkako sam preuzeo funkciju visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 2021. godine. On predstavlja nepristrasnu ocjenu implementacije civilnih aspekata Općeg okvirnog sporazuma za mir, sa informacijama o razvoju i napretku ka postizanju prethodno postavljenih ciljeva.
2. Svoj mandat ispunjavam u skladu sa Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma iu skladu sa relevantnim odlukama Vijeća sigurnosti. Ispunjavanje pet ciljeva i dva uslova (agenda 5 plus 2) postavljenih 2008. godine za prelazak Bosne i Hercegovine sa međunarodnog nadzora ostaje obaveza vlasti Bosne i Hercegovine koju treba ispuniti. Međutim, kao što moj izvještaj ukazuje, nedavni opći izbori održani su u atmosferi nepovjerenja i političkog ćorsokaka, zajedno sa potpunim odbacivanjem ne samo ciljeva agende 5 plus 2, već i osnovnih elemenata Općeg okvirnog sporazuma.
3. Ponavljam da se strane moraju u potpunosti pridržavati Općeg okvirnog sporazuma i prevazići blokade na svim nivoima vlasti kako bi Bosna i Hercegovina mogla poduzeti obavezne političke i pravne korake kako bi napredovala na svom putu ka integraciji u Evropsku uniju. Pozdravljam preporuku Evropske komisije Evropskom vijeću da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata u Evropskoj uniji. Ovaj jasan signal buduće integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju posebno je važan sada, kada se gazi međunarodno pravo i dovode u pitanje ili krše principi poput suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Predan sam radu sa vlastima, institucijama i građanima kako bismo državu postavili na nepovratni put napretka koji bi ovu viziju pretvorio u stvarnost.
4. U izvještajnom periodu, mnogi moji domaći i međunarodni sagovornici su isticali potrebu da se ubrza integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. U cilju unapređenja takve integracije, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell bili su domaćini sastanka 12. juna u Briselu sa članovima Predsjedništva BiH. i Hercegovine i lideri političkih partija zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini. Politički sporazum koji su tom prilikom potpisali lideri političkih stranaka i članovi Predsjedništva ključna je, kolektivna posvećenost demokratskim principima, ljudskim pravima, Opštem okvirnom sporazumu za mir i implementaciji 14 ključnih prioriteta postavljenih u Komisiji. Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Politički lideri su se također obavezali na izborne reforme i „one ograničene ustavne reforme potrebne da bi se osigurala puna usklađenost“ s presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i preporukama Evropske komisije za demokratiju kroz zakon (Venecija Komisija), Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) i Grupa država protiv korupcije. Na moju žalost, političke stranke nisu postigle konsenzus o ovakvim reformama uoči izbora. Stoga ih ohrabrujem da se pozabave ovim pitanjima čim se uspostave zakonodavne i izvršne institucije nakon općih izbora 2. oktobra.
5. Međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini ostaje opredijeljena za ublažavanje tenzija i zalaganje za dijalog i kompromis.

II. Političko ažuriranje

A. Opšte političko okruženje i izazovi Opšteg okvirnog sporazuma za mir

6. U izvještajnom periodu u velikoj mjeri su dominirali opšti izbori od 2. oktobra. Birači su birali članove Predsjedništva države Bosne i Hercegovine, članove Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine, Predstavničkog doma Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, delegati Narodne skupštine Republike Srpske i delegati 10 kantonalnih skupština u Federaciji Bosne i Hercegovine.
7. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine upisala je ukupno 3.368.666 birača, od kojih 69.966 u inostranstvu; Za učešće na izborima ovjereno je 90 stranaka, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata. Tokom predizborne kampanje, koja je počela 2. septembra, neke stranke i kandidati su koristile nacionalističku retoriku i retoriku podjela, iako u manjoj mjeri nego u prethodnim kampanjama. Čini se da su izmijenjene zakonske preventivne i represivne mjere za izbjegavanje govora mržnje i izbornih prijevara doprinijele smanjenju ovakvih prekršaja. Kampanja je bila fokusirana na ličnosti i pripadnost i posvećivala relativno malo pažnje sadržaju stranačkih platformi.
8. Kao i na prethodnim izborima, medijsko okruženje je bilo fragmentirano i uglavnom podijeljeno po etničkim i političkim linijama.
9. U Republici Srpskoj, kandidati i stranke često su koristili nacionalističku retoriku i retoriku podjela. Vladajuća koalicija je svoje kritičare i protivnike ponekad prikazivala kao izdajnike i strane agente, koristeći javni emiter da promoviše svoju agendu. Kampanja opozicije bila je fokusirana na borbu protiv korupcije.
10. U Federaciji Bosne i Hercegovine kampanja je bila relativno tiha, osim nesuglasica oko ustavnih i izbornih reformi. Kao i u Republici Srpskoj, neki politički akteri su nastojali da kompromituju svoje protivnike optužbama za nezakonite radnje ili skandalozno ponašanje.
11. Tokom izvještajnog perioda moji prioriteti su bili: (a) omogućiti provođenje općih izbora, uključujući i odluku o finansiranju izbora donesenu 7. juna (Odluka br. 2/22);1 jačanje izbora; integritet izbora i rješavanje izborne prijevare kroz odluku donesenu 27. jula (Odluka br. 5/22);[2] i (c) osigurati brzo uspostavljanje institucija nakon izbora u skladu sa voljom birača .
12. Moja Odluka broj 5/22 od 27. jula sadrži takozvani paket integriteta, koji predstavlja set izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Paket jača integritet izbora i poboljšava transparentnost dajući Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine sredstva za sankcionisanje kršenja pravila ponašanja u izbornoj kampanji. Komisija je bila ključna u implementaciji ovih izmjena i osiguravanju da izbori budu u skladu sa relevantnim zakonima. Uveo je dodatne zaštitne mjere za izbore, kao što je novi sistem za slanje nadzornika u općinske izborne komisije.
13. Prema podacima Centralne izborne komisije, opozicioni kandidat Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija) osigurao je bošnjačko mjesto u tročlanom Predsjedništvu, aktuelni Željko Komšić (Demokratska fronta) osvojio je hrvatsko mjesto, a Željka Cvijanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata) zauzeo srpsko mesto. Mnogi posmatrači najvećim iznenađenjem izbora smatraju poraz Bakira Izetbegovića, lidera dominantne bošnjačke Stranke demokratske akcije. Na izborima za predsjednika Republike Srpske, preliminarni rezultati Komisije pokazuju pobjedu aktuelnog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (Savez nezavisnih socijaldemokrata) nad opozicionom kandidatkinjom Jelenom Trivić (Stranka demokratskog progresa). Međutim, u vrijeme sastavljanja ovog izvještaja, gospođa Trivić je osporila rezultat, tvrdila je za sebe pobjedu i tražila ponavljanje predsjedničkih izbora zbog navodne izborne prevare. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je 10. oktobra, na osnovu uvida u materijalne dokaze koji ukazuju na nepravilnosti i matematičke nedosljednosti, izdala nalog Glavnom centru za brojanje za kontrolno prebrojavanje svih glasačkih listića sa svih biračkih mjesta za predsjednika i potpredsjednici Republike Srpske. Kontrolno prebrojavanje je počelo 13. oktobra i još nije bilo završeno kada je ovaj izvještaj pisan.
14. Izbori od 2. oktobra nisu donijeli velike promjene u sastavu različitih parlamenata na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Prema neovjerenim rezultatima, najveći dobitnici su stranke koje pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda, odnosno Bošnjačkoj Stranci demokratske akcije, Srpskom savezu nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine. Sedam partija iz Federacije Bosne i Hercegovine i devet iz Republike Srpske prešlo je cenzus od 3 posto i ući će u Predstavnički dom BiH.
15. U Republici Srpskoj cenzus za ulazak u Narodnu skupštinu prešlo je 11 stranaka. Savez nezavisnih socijaldemokrata ostao je najjača stranka sa više od 35 posto glasova.
16. 10 kantonalnih skupština Federacije Bosne i Hercegovine nude raznoliku sliku. U tri kantona s najvećom hrvatskom populacijom, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine zadržala je svoju relativnu snagu, dok je Hrvatska demokratska zajednica 1990. bila na drugom mjestu među hrvatskim strankama. U urbanim kantonima Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno u Sarajevu i Tuzli, koalicija tri multietničke građanske stranke, Socijaldemokratska partija, Narod i Pravda i Naša stranka, postigla je dobar rezultat. rezultate. Centralna izborna komisija mora ovjeriti sve izborne rezultate do 1. novembra.
17. Ovjereni konačni rezultati pokazat će da li su opći izbori 2. oktobra donijeli suštinsku promjenu u učešću žena u političkom životu u Bosni i Hercegovini. Prema nekim procjenama, žene su u proteklom mandatu činile manje od 25 posto članova parlamenta na državnom i entitetskom nivou, dok je njihov broj u izvršnoj vlasti bio još obeshrabrujući. Na lokalnom nivou, od svih gradonačelnika izabranih na lokalnim izborima 2020. godine, samo 4 posto su bile žene. Izborni zakon Bosne i Hercegovine propisuje da kandidati i kandidati budu podjednako zastupljeni na svakoj kandidatskoj listi i propisuje da jednaka zastupljenost postoji kada je jedan od spolova zastupljen sa najmanje 40 posto od ukupnog broja kandidata na listi. Na opštim izborima održanim 2. oktobra, žene su bile zastupljene na listama kandidata za sve nivoe vlasti, ali nema zvanične potvrde da je taj broj ispunjavao zakonski uslov niti koliko je žena izabrano.
18. Na moje duboko žaljenje, politički život u Bosni i Hercegovini posljednjih godina karakteriziraju blokade na različitim nivoima. Nakon općih izbora 2018. godine, politički lideri nisu uspjeli da se dogovore oko nove vlade u Federaciji Bosne i Hercegovine. Vlada 2014–2018 ostala je pod tehničkim mandatom do 2022. U pokušaju da deblokiraju ovu situaciju, političke stranke su se početkom 2022. godine uključile u dijalog o mogućoj izbornoj reformi, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Stranke nisu postigle kompromis, rizikujući mogućnost da se nakon izbora 2. oktobra ponovo ignoriše volja birača.
19. U tom kontekstu i vršeći ovlaštenja koja su Visokom predstavniku data Općim okvirnim sporazumom za mir, donio sam 2. oktobra, nakon zatvaranja biračkih mjesta, Odluku kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ( Odluka broj 6/22) i Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Odluka br. 7/22). Ovaj takozvani funkcionalni paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora.
20. Zapaljiva retorika nije bila ograničena na period kampanje. Srpski član tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik nastavio je da dovodi u pitanje temeljne odredbe Općeg okvirnog sporazuma za mir i vodi secesionističku politiku. Vlasti Republike Srpske i dalje podrivaju državne institucije Bosne i Hercegovine odbijanjem da učestvuju u donošenju odluka na različitim nivoima. Često blokiraju odluke o budžetima i imenovanjima i traže ustavne i zakonske nadležnosti države za entitet Republika Srpska. Duboke razlike u ocjeni rata 1992-1995. ostaju ključni kamen spoticanja za pomirenje u Bosni i Hercegovini.
21. Također sam primijetio i neke podjele i agresivnu retoriku u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dana 27. jula, na primjer, Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije u kojoj dominiraju Bošnjaci, izjavio je na stranačkom sastanku u Hadžićima: „Napravili smo prebrojavanje – koliko imamo lovaca, a koliko mladih i kako imamo mnogo instruktora dronova i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate.”[3] Brojni hrvatski političari doveli su u pitanje državnu strukturu i zaprijetili daljnjim teritorijalnim podjelama. Među njima su Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i Hrvatskog narodnog sabora kao krovne organizacije hrvatskih stranaka na čelu sa Hrvatskom demokratskom zajednicom. U pismu upućenom brojnim zvaničnicima međunarodne zajednice i objavljenom nakon raspisivanja općih izbora od strane Centralne izborne komisije, on je naveo: “S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i ustavnosti Hrvata ljudi, [Hrvatski narodni sabor] će nastaviti s provođenjem svih zaključaka sa vanredne sjednice [Skupštine] od 19. februara 2022. godine i pokrenuti sve zakonske procedure i političke korake za novo institucionalno i teritorijalno uređenje Bosne i Hercegovine o principima federalizma i konsocijacijske demokracije, koji će osigurati potpunu ustavnu ravnopravnost hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.”[4] Dok secesionistička retorika gospodina Dodika ne pokazuje znake opadanja, već se čak intenzivirala, u Federaciji BiH. Bosanskohercegovačka retorika koja zagovara podjele, stvara nepovjerenje i izaziva strah od broj stanovnika se smanjio nakon opštih izbora. Međutim, 10. oktobra 2022. godine, u pismu međunarodnoj zajednici, g. Čović je potvrdio da „Hrvatska narodna skupština Bosne i Hercegovine ostaje privržena suverenitetu, teritorijalnom i institucionalnom integritetu, kao i euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine i Hercegovina”.
22. Secesionizam, politički zastoji i slaba vladavina prava ostaju ključni izazovi za sveobuhvatnu implementaciju civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma, završetak agende 5 plus 2 i napredak Bosne i Hercegovine na njenom putu ka integraciji u Evropsku uniju. I dalje je od suštinskog značaja zadržati međunarodnu pažnju na situaciju u Bosni i Hercegovini.

B. Odluke visokog predstavnika tokom izvještajnog perioda

Odluke o finansiranju izbora

23. 7. juna usvojio sam paket odluka kojima se omogućava finansiranje opštih izbora 2. oktobra.[5] Ovim odlukama otklonjen je propust nadležnih organa Bosne i Hercegovine da ispune svoje obaveze iz Izbornog zakona Bosne i Hercegovine da u roku od 15 dana od dana njihovog raspisivanja na Centralnim izborima osiguraju sredstva potrebna za provođenje općih izbora. Komisija 4. maja. Odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 6. juna kojom su dodijeljena sredstva Centralnoj izbornoj komisiji bila je i zakašnjela i nedovoljna, jer nije osigurala da Komisija ispuni svoje obaveze u vezi sa općim izborima.
24. U cilju da građani mogu ostvariti svoje osnovno ustavno pravo da biraju svoje predstavnike, mojim odlukama je uspostavljen sistem koji se odnosi i na opšte i na lokalne izbore i omogućava finansiranje izbora u periodima privremenog finansiranja, tj. situacije u kojima budžet za dotičnu godinu nije usvojen.
25. Paket obezbjeđuje sistemsko rješenje za finansiranje budućih izbora i kontinuirano finansiranje svih državnih institucija u slučaju da nadležni organi ne usvoje budžet na vrijeme. Ukoliko se godišnji budžet u budućnosti ne usvoji blagovremeno, privremeno će finansiranje državnih institucija automatski stupiti na snagu, na osnovu posljednjeg usvojenog budžeta. Ove mjere omogućavaju Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine da nastavi sa isplatama bez dodatne odluke Vijeća ministara. Također, usklađuju Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Cilj je da se zaštiti nesmetano finansiranje i kontinuirano funkcionisanje državnih institucija.

Odluka o integritetu izbora

26. Nažalost, političke stranke nisu uspjele postići dogovor o izbornoj reformi prema presudama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nisu riješeni ni nedostaci u vezi sa integritetom izbornog procesa koje su identifikovale međunarodne institucije, uključujući Kancelariju za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a i Venecijansku komisiju. Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji je uložila grupa delegata šest političkih stranaka propao je u Predstavničkom domu Bosne i Hercegovine.
27. Pohvaljujem neumorne napore posrednika Evropske unije i Sjedinjenih Država da se postigne dogovor između strana o ovom pitanju.
28. Imajući u vidu istaknuto mjesto koje izbori imaju u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir, donio sam 27. jula Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi izborni zakon bio što više usklađen sa međunarodnim standardima i dobrom praksom. za demokratske izbore, kako je preporučila Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a, a istakla Evropska komisija u svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
29. Moja intervencija je bila vođena potrebom da pomognem u sprečavanju izborne prevare i da garantujem da će izbori od 2. oktobra biti održani uz primjenu međunarodnih standarda. Ove mjere unapređuju transparentnost izbornog procesa i daju Centralnoj izbornoj komisiji sredstva za sankcionisanje kršenja pravila ponašanja u izbornoj kampanji i nepravilnosti u sprovođenju izbora.

Odluke koje se odnose na funkcionalnost Federacije

30. Imajući na umu potrebu da se jamči da će rezultati izbora održanih 2. oktobra biti implementirani ubrzo nakon toga, bez obzira na ishod, što je suštinski element da bi se izbori smatrali slobodnim, poštenim i demokratskim, te imajući u vidu potrebu da osiguram da se garancije i zaštitne mjere ugrađene u Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Izborni zakon Bosne i Hercegovine ne koriste na štetu dobrog upravljanja i funkcionalnosti institucija, 2. oktobra sam donio Amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
31. Moje intervencije, koje se tiču ​​samo postizbornog uspostavljanja indirektno izabranih tijela, imaju za cilj poboljšanje funkcionalnosti Federacije Bosne i Hercegovine i osiguranje pravovremene implementacije rezultata izbora 2. oktobra. Povećao sam veličinu Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine kako bih omogućio raspodjelu mandata koja koriguje prezastupljenost sva tri konstitutivna naroda u nekim kantonima, ali i kako bih po prvi put omogućio ostalima iz svih kantona da biti zastupljen u Domu naroda. Element ove mjere je pravovremeni izbor delegata Doma naroda od strane kantonalnih skupština. Osim toga, uveo sam mjere za poboljšanje ekspeditivnosti procesa imenovanja predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine.
32. Uz rješavanje pitanja formiranja zakonodavne i izvršne vlasti, uveo sam mehanizme deblokade za očuvanje funkcionisanja Federacije Bosne i Hercegovine pojednostavljivanjem procedura i uvođenjem rokova i posljedica za nepoštovanje rokova. Konkretno, ubrzao sam parlamentarno odlučivanje obavezujući oba doma parlamenta da sarađuju i razmatraju akte u roku. Iz razloga ekspeditivnosti i sprečavanja zloupotreba, ograničio sam niz pitanja o kojima se može pozvati na vitalni nacionalni interes.
33. Nadalje, moje mjere olakšavaju imenovanje sudija u Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i njegovo vijeće od vitalnog nacionalnog interesa, uključujući i one koji su trenutno na čekanju, ali i ograničavaju zastupljenost konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federacije Bosne i Hercegovine. Na kraju, obavezao sam parlamentarna tijela Federacije da traže učešće građana, uključujući i mlade, kako bi se podstakao odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.
34. Moje odluke ne prejudiciraju nijedno rješenje koje bi bilo dio postizborne reforme i ne utiče na potrebu i hitnost provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić i Finci.

C. Pet ciljeva i dva uslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika

Napredak u ostvarivanju ciljeva

35. Osim kontinuiranih pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu i važne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine 22. septembra kojom je ukinut Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje organa javne vlasti Republike Srpske, ostvaren je mali napredak. napravljen u implementaciji agende 5 plus 2. Naime, u pogledu državne i obrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima. Ured visokog predstavnika nastavlja raditi na konstruktivnim rješenjima u bliskoj saradnji sa nacionalnim i međunarodnim partnerima.

Državna i odbrambena imovina

36. Kao što je navedeno u mom prethodnom izvještaju (S/2022/374), 12. aprila sam donio dvije odluke koje se odnose na pitanje državne imovine. Prvi, Naredba o obustavljanju primjene Zakona o nepokretnostima Republike Srpske koja se koristi za funkcionisanje organa javne vlasti, imala je za cilj sprječavanje negativnih pravnih efekata dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese konačnu odluku o usklađenosti ovog zakona sa državni ustav. Druga odluka, Odluka o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, nametnuta je radi ažuriranja i usklađivanja zabrane izrečene 2005. godine sa relevantnim odlukama Ustavnog suda i proširenja djelokruga. zaštite javnih dobara.
37. Dana 22. septembra, odlučujući na zahtjev šest delegata Doma naroda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost da uređuje pitanja koja su predmet Zakona o nepokretnostima. Imovina, jer je to u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Zakon Republike Srpske je stavljen van snage. Ovom presudom je potvrđena moja Odluka od 12. aprila iu potpunosti je u skladu sa prethodnom nadležnošću u pitanjima državne imovine.
38. Nakon donošenja mojih odluka u aprilu, zvaničnici iz Republike Srpske su javno izrazili namjeru da ih ignorišu i implementiraju suspendovani Zakon o nepokretnostima Republike Srpske. Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, izjavio je: “Imovina je naša i zakon će se provoditi kako piše”. Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je "neophodno obezbijediti primjenu zakona u narednom periodu", navodeći da se radi o "činovničkim poslovima, odnosno aktivnostima različitih organa na različitim nivoima". Gospodin Dodik je potvrdio svoj stav rekavši „nema odustajanja od provođenja zakona, imovina kojom raspolažemo je uknjižena kao vlasništvo Republike Srpske. Mogu da nas pritiskaju i proganjaju, mi nismo spremni da damo imovinu.”
39. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na trideset petoj posebnoj sjednici, održanoj 14. septembra, nove izmjene i dopune dva imovinsko-pravna zakona: Zakona o ozakonjenju bespravno izgrađenih objekata Republike Srpske i Zakona o ozakonjenju bespravno izgrađenih objekata Republike Srpske. Poljoprivredno zemljište. Osnovni cilj ovih izmjena bio je produženje roka za “legalizaciju” bespravno izgrađenih objekata i pojednostavljenje cjelokupne “procedure legalizacije”. Što se tiče državne imovine, posebnu zabrinutost izazivaju izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, jer se jednostranim prijenosom, raspolaganjem ili preknjižbom poljoprivrednog zemljišta krše Zabrana raspolaganja državnom imovinom i relevantne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
40. Nakon odluke Ustavnog suda od 22. septembra, žestoke reakcije političara iz Republike Srpske ukazuju na to da se mora očekivati ​​nepoštivanje nove sudske odluke.
41. Kao reakcija na ova negativna dešavanja u Republici Srpskoj, upućeni su javni pozivi Visokom predstavniku da donese naredbu o uknjižbi cjelokupne državne imovine u cijeloj zemlji u korist njenog pravnog nosioca, Države Bosne i Hercegovine.
42. Dozvolite mi da naglasim da su postojeće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine rezultat ocjene ustavnosti nekoliko imovinskih zakona Republike Srpske. Za razliku od navedenih zakona Republike Srpske, za koje postoje konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, relevantno imovinsko zakonodavstvo u Federaciji nije predmet ocjene ustavnosti. U principu, zakonodavstvo Federacije ne predviđa sistemsku i sveobuhvatnu preknjižbu poljoprivrednog ili šumskog zemljišta, kao što je to slučaj sa ranije osporenim zakonodavstvom Republike Srpske. Međutim, svi relevantni zakoni u cijeloj zemlji zahtijevaju pažnju i reviziju u svjetlu postojeće jurisprudencije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Osim toga, svaki potencijalni slučaj (nezakonitog) raspolaganja državnom imovinom moraju biti istraženi i procesuirani od strane nadležnih organa.
43. Slijedom ovog obrazloženja, 5. maja 2022. godine uputio sam pismo premijerima Federacije i svih 10 kantona i gradonačelniku Brčko Distrikta sa zahtjevom za pokretanje revizije postojećih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine. i Brčko Distrikta kojim se uređuju različite kategorije državne i javne imovine i, po potrebi, mijenjaju i dopunjuju u skladu sa principima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nekoliko premijera i vlada reagovalo je pozitivno i proaktivno na ovaj zahtjev i osnovalo radne grupe za provođenje potrebne revizije i usaglašavanja.
44. Prema saopćenju za javnost Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske u maju, 100 posto svih šuma i šumskog zemljišta u Republici Srpskoj koje su ranije bile upisane kao društvena svojina sada je upisano u vlasništvo Republika Srpska. Osim toga, 50 posto poljoprivrednog zemljišta koje je ranije bilo upisano kao društvena svojina sada je, po zakonu, upisano u vlasništvo Republike Srpske. Ove registracije su obavljene prema odredbama zakona Republike Srpske koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim. Ovi upisi različitih kategorija javne imovine kao svojine Republike Srpske ne ostavljaju prostora za bilo kakav dogovor o raspodjeli ili raspodjeli državne imovine nakon relevantnih odluka Ustavnog suda iu kontekstu dnevnog reda 5 plus 2.

Provedba konačne odluke o Brčkom

45. U ovom izvještajnom periodu institucije Brčko distrikta nastavile su da se fokusiraju na reforme koje promovišu fiskalnu disciplinu i transparentnost u javnoj potrošnji, razvoj infrastrukture i ekonomski rast, uz jačanje antikorupcijskih mjera i pokretanje reforme javne uprave. Uspjeh u ovim sektorima osigurava funkcionalan, održiv i otporan Brčko distrikt.
46. ​​Supervizor Brčko Distrikta i Ured visokog predstavnika nastavili su promovirati održive reforme i unaprijediti Brčko Distrikt ka ispunjavanju uslova Konačne odluke.
47. Vlasti Brčko Distrikta fokusirale su se na praktičnu implementaciju reformskog zakonodavstva usvojenog u prethodnom periodu, uključujući blagovremenu pripremu budžeta Distrikta za 2023. godinu. Vlasti su radile na mjerama transparentnosti, uključujući izdvajanje određenog procenta godišnjeg budžeta za kapital projekti, razvoj infrastrukture i unapređenje javnih usluga.
48. Dobre javne usluge i snažne antikorupcijske mjere su od vitalnog značaja za prosperitet Brčko Distrikta. Ured za borbu protiv korupcije trenutno priprema potrebnu dokumentaciju za uvid u diplome svih imenovanih i državnih službenika, u saradnji sa Inspektoratom Brčko Distrikta i pod nadzorom Američkog Biroa za međunarodne narkotike i poslove provođenja zakona, koji djeluje u okviru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Ovo zahtijeva izmjene i dopune Zakona o osnivanju Ureda za borbu protiv korupcije, što se trenutno radi uz pomoć pravnih stručnjaka iz Ureda visokog predstavnika i Biroa Sjedinjenih Država.
49. Tokom izvještajnog perioda, vlasti su nastavile sa programima uspostavljenim 2021. godine radi poboljšanja fiskalne transparentnosti i standarda dobrog upravljanja, kao što su: (a) reforma državne službe, uključujući novi Zakon o državnoj službi i Zakon o državnim službenicima za uspostavljanje transparentnosti i zasluga -prakse zapošljavanja zasnovane na; (b) reforma javne uprave kako bi se osiguralo koordinirano, odgovorno i transparentno upravljanje resursima; i (c) poboljšan finansijski nadzor javnih preduzeća u Brčko Distriktu.
50. U cilju daljeg usklađivanja zakonodavstva Brčko Distrikta sa standardima Evropske unije, završene su izmjene i dopune Zakona o policiji i Zakona o policijskim službenicima i upućene Skupštini na konačno usvajanje.
51. Brčko Distrikt je također preduzeo dalje korake na jačanju svoje energetske sigurnosti i izradio nacrt zakona za stimulisanje ulaganja u obnovljivu energiju. Pored Zakona o električnoj energiji usvojenog u prethodnom izvještajnom periodu, u junu i julu usvojena su dva komplementarna zakona (Zakon o obnovljivim izvorima energije i Zakon o energetskoj efikasnosti). Osnovana je radna grupa za energetiku da identifikuje dodatne zakonske prepreke za ulaganja u ove nove energetske sektore. U skladu sa Akcionim planom održive energije i klime koji je usvojen prošlog oktobra, Distrikt je nastavio ulagati u rekonstrukciju javnih zgrada radi bolje energetske efikasnosti.
52. Kako je razvoj infrastrukture ključan za povećanje investicija, vlasti u Brčko Distriktu daju prioritet modernizaciji Luke Brčko. U toku su i pripremni radovi kako bi se osiguralo održivo i čisto vodosnabdijevanje svih zajednica u gradskim i prigradskim područjima. Distrikt je uspio osigurati sredstva iz Programa integriranog razvoja koridora rijeke Save i Drine Svjetske banke za pet dodatnih infrastrukturnih projekata.
53. Ekonomska zona za preradu poljoprivrede u Brčko Distriktu pokrenuta je u junu na osnovu sporazuma potpisanog 2021. godine sa konzorcijumom sa sjedištem u Austriji, uz investiciju od 10 miliona eura. Investicije će stvoriti 4.000 novih radnih mjesta u privatnom sektoru, što će pomoći da se razbiju mreže pokrovitelja uspostavljene ovisnošću o poslovima u javnom sektoru koje kontroliše partija.
54. U izvještajnom periodu vođeni su preliminarni razgovori o rekonstrukciji mosta Brčko-Gunja koji povezuje luku Brčko sa komercijalno ključnim autoputem Zagreb-Beograd u Hrvatskoj. Hrvatska i Bosna i Hercegovina zaključile su nacrt sporazuma koji sada čeka na parafiranje od strane odgovarajućih nacionalnih ministarstava prije njegove ratifikacije.
55. Dana 6. septembra, vlasti Brčko Distrikta i dva entiteta Bosne i Hercegovine dogovorili su trase planiranih autoputeva Beograd-Sarajevo i Beograd-Banja Luka kroz Distrikt. Projekat modernizacije Luke Brčko, obnova mosta i izgradnja autoputeva transformisaće Brčko u multimodalno čvorište koje povezuje Brčko sa tržištima Zapadnog Balkana i Evropske unije.
56. Brčko Distrikt je usvojio plan da do kraja 2024. godine bude bez mina kako bi se povećala javna sigurnost i promovirao turizam. Dva od sedam područja na kojima se sumnjalo da postoje mine su očišćene. Očekuje se da će treći biti očišćen do kraja oktobra. Međunarodni donatori i vlasti Distrikta sklopili su sporazum o podjeli troškova za implementaciju projekta.
57. Kako bi se ostvario napredak izvan multietničkog suživota, vlasti Brčko Distrikta su se složile da podignu zajednički spomenik civilnim žrtvama rata. Završene su tehničke pripreme, predviđena sredstva, a početkom septembra započeta je izgradnja spomenika i okoline. Očekuje se da će spomenik biti završen do kraja godine.
58. U cilju daljeg unapređenja pomirenja, kreatori politike Brčko Distrikta kreirali su novu kategoriju korisnika u Zakonu o zaštiti civilnih žrtava rata za djecu žrtava ratnog silovanja. Skupština Distrikta usvojila je amandman na zakon kojim se formalizuje njihov status i daje zakašnjelo priznanje, čime je postavljen važan presedan u Bosni i Hercegovini.

Fiskalna održivost

59. Neizvjesno i neadekvatno finansiranje utiče na sposobnost institucija Bosne i Hercegovine da izvršavaju svoje ustavne i zakonske obaveze. Usvajanje 8. juna budžeta za institucije i međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine za 2022. godinu predstavljalo je ključni (iako već odavno zakasnio) korak naprijed, ali nije riješio problem. Trend koji je uočen u izvještajnom periodu, uključujući sistem indirektnog oporezivanja i Nacionalnog fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine, sugerira da se kontinuirano pokušavaju oslabiti država kroz nametanje finansijskih ograničenja njenim institucijama.
60. Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za 2023–2025. bio bi prvi korak ka pripremi i usvajanju državnog budžeta za 2023. godinu, ali do danas nije usvojen. Jedini pokušaj Nacionalnog fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine da ispuni ovu obavezu propao je zbog nepostojanja podrške predloženom dokumentu od strane predstavnika Republike Srpske u Vijeću. Neuspjeh blokira proces pripreme budžeta za 2023. na državnom nivou, koji je do sada trebao dobro napredovati.
61. Bosanskohercegovački sistem neizravnog oporezivanja ostaje od vitalnog značaja za fiskalnu stabilnost svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, ali na njega negativno utiče nemogućnost Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje da održava redovne sastanke i odlučuje o pitanja iz svoje nadležnosti. Odbor je održao samo tri sjednice u proteklih šest mjeseci, sve elektronskim putem, usvajajući tromjesečne raspodjele prihoda za ostatak godine i odobravajući međuentitetsko izmirenje dugova za prvu polovicu 2022. Nije bilo pokušaja da se riješi dugotrajna pitanja, uključujući neizmireni dug Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine prema Republici Srpskoj u iznosu od 30 miliona KM na osnovu odluke suda u BiH iz 2015. godine. Pokušaj naplate duga od strane Republike Srpske sa računa javnih prihoda Uprave za indirektno oporezivanje nanio finansijsku štetu svim korisnicima prihoda od indirektnih poreza, uključujući oba entiteta i Brčko Distrikt, primaoce povrata poreza na dodanu vrijednost i štediše carinskog osiguranja, zbog čega je Sud Bosne i Hercegovine obustavio izvršenje do 11. juna 2023. godine kako bi se dalo vrijeme da se utvrdi alternativa izvor sredstava. Do sada nije pronađeno rješenje. Još jedan dugogodišnji spor odnosi se na način raspodjele akumuliranih rezervi prihoda od putarine od oko 200 miliona KM namijenjenih za izgradnju autoputa i puteva. Nedostatak sporazuma ne samo da blokira namjensko korištenje sredstava za izgradnju autoputa i puteva, već i finansijski nanosi štetu Upravi za indirektno oporezivanje kao državnoj instituciji koja niti odlučuje o ovom pitanju niti ima koristi od ovih sredstava, zbog naplate na depozitni računi kod Centralne banke Bosne i Hercegovine.
62. Neuspjeh u rješavanju ovih i sličnih pitanja sa finansijskim implikacijama utiče na funkcionisanje sistema jedinstvenog indirektnog poreza i povjerenje u njegovu institucionalnu strukturu. Nadalje, ovo predstavlja povod da Republika Srpska ospori nadležnost države za indirektno oporezivanje i zagovara vraćanje te nadležnosti entitetima, što je pokazano 10. decembra 2021. godine, kada je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključak U vezi sa informacijama o prijenosu odgovornosti u oblasti indirektnog oporezivanja. Ako se nastavi, to bi vratilo jednu od najvažnijih reformi poslijeratnog perioda, koja čuva makroekonomsku i ukupnu političku stabilnost Bosne i Hercegovine.
63. Moj Ured je nastavio pratiti druga dešavanja relevantna za fiskalnu stabilnost Bosne i Hercegovine, uključujući usvajanje budžeta na svim nivoima vlasti. Posebna pažnja posvećena je dešavanjima u vezi sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine, koja je čuvar stabilnosti u monetarnom i finansijskom sektoru Bosne i Hercegovine. Tokom izvještajnog perioda, Centralna banka je profesionalno i efikasno izvršavala svoje ustavne i zakonske obaveze, uprkos stalnim izazovima. Upravno vijeće Centralne banke nastavlja sa radom u svojstvu privremene, jer Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još uvijek nije imenovalo novo Vijeće. Član Predsjedništva Milorad Dodik obnovio je svoje pozive da se oslobode devizne rezerve za potrebe entitetskog budžeta i u tu svrhu predložio zakonski amandman. Ako se nastavi, prijedlog bi kompromitovao valutu Bosne i Hercegovine i ugrozio monetarnu i finansijsku stabilnost zemlje, sa daljnjim negativnim socioekonomskim i političkim implikacijama.

Pitanja vladavine prava

64. Imajući na umu da se provođenje vladavine prava oslanja na pravosuđe i da je profesionalno sudstvo oslobođeno neprimjerenog političkog pritiska i utjecaja ključno za funkcioniranje pravne države, snažno podržavam suštinska i odavno zakašnjela poboljšanja u Visokoj Sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, koje imenuje i kažnjava sve sudije i tužioce. Mali paket tehničkih izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ostaje neusvojen nakon što je odbijen u Parlamentu i vraćen Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na dalje zakonodavne procedure. Izmjenama se predviđaju suštinske promjene koje bi osigurale integritet pravosudnih funkcionera i riješile pitanja sukoba interesa, disciplinske odgovornosti i zakonitosti i transparentnosti odluka o imenovanjima. Budući da su amandmani tehničke prirode, njihovo odbijanje u Parlamentu je posljedica politički motivirane težnje za slabljenjem državnih institucija i pravosuđa.
65. U međuvremenu, nastavljena je nedosljedna praksa prilikom imenovanja sudija i 30. juna šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik Evropske unije, ambasador Sjedinjenih Američkih Država, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini i ja poslali smo pismo Visokom sudskom i tužilačkom savjetu kojim se podsjeća da imenovanja u sudije treba da budu rezultat objektivnog i kvalifikacionog procesa zasnovanog na zaslugama. Odluke o pojedinačnim imenovanjima moraju biti obrazložene i sadržavati konkretno obrazloženje za svako imenovanje. Odgovor Vijeća sugerira da je ono spremno da se pozabavi ovim problemom i poduzima dalje korake za promicanje vladavine prava.
66. Sud Bosne i Hercegovine, jedini sud redovne nadležnosti na državnom nivou i nadležnost za odlučivanje o pravnim pitanjima i sukobu nadležnosti između države, entiteta i Brčko Distrikta, kao i o najtežoj korupciji i predmeta organizovanog kriminala, još uvijek nije u potpunosti prihvaćen. U kontekstu još jednog osporavanja pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, 19. augusta dostavio sam pravno mišljenje u svojstvu prijatelja suda (amicus curiae), pošto je Zakon o Sudu prvobitno donio Visoki Predstavnik. Izazov se odnosi na zakonske odredbe koje su prije nekoliko godina prepoznate kao spremne za ažuriranje, a novi nacrt zakona je smatran prioritetom. Posao je sporo napredovao, ali je nacrt završen i u septembru poslan na mišljenje Venecijanskoj komisiji Vijeća Evrope.
67. Dana 26. septembra, druga tužiteljica u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, Diana Kajmaković, sankcionisana je od strane Ureda za kontrolu strane imovine Ministarstva trezora Sjedinjenih Američkih Država zbog odgovornosti ili saučesništva u korupciji ili potkopavanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu. Ministarstvo Sjedinjenih Američkih Država je 3. oktobra također uvrstilo aktuelnog premijera Federacije Bosne i Hercegovine Fadila Novalića (Stranka demokratske akcije) kao posebno određenog državljanina za djelovanje u službenom svojstvu. Ove međunarodne sankcije naglašavaju važnost sudskog ishoda domaćih krivičnih procesa kako bi se vratilo povjerenje građana u njihove vlasti.

Christian SchmidtOHR