Ohrabren ratnom blokadom Hormuškog kanala, Iran sada se okreće jednom od skrivenih krvotoka globalne ekonomije — podmorskim kablovima koji ispod moreuza prenose ogromne količine internet i finansijskog saobraćaja između Evrope, Azije i Perzijskog zaljeva.
Islamska Republika želi naplaćivati korištenje podmorskih internet kablova najvećim svjetskim tehnološkim kompanijama, dok su mediji povezani s iranskim vlastima upozorili da bi saobraćaj mogao biti poremećen ukoliko firme odbiju saradnju.
Iranski parlament prošle sedmice razmatrao je plan koji bi mogao obuhvatiti podmorske kablove koji povezuju arapske države s Evropom i Azijom.
Iran želi naplaćivati Googleu, Meti i Amazonu
“Uvest ćemo naknade za internet kablove”, poručio je prošle sedmice iranski vojni glasnogovornik Ebrahim Zolfaghari na društvenoj mreži X.
Mediji povezani s iranskom Revolucionarnom gardom tvrde da bi kompanije poput Google, Microsoft, Meta i Amazon morale poštovati iranske zakone, dok bi operateri podmorskih kablova bili obavezni plaćati licence za prolazak kroz moreuz.
Prava na održavanje i popravku kablova, prema tom planu, bila bi dodijeljena isključivo iranskim kompanijama.
Iako su pojedine tehnološke firme investirale u infrastrukturu podmorskih kablova u regiji, nije potpuno jasno prolaze li svi ti sistemi kroz iranske teritorijalne vode.
Istovremeno, zbog američkih sankcija kompanijama je praktično zabranjeno finansijsko poslovanje s Iranom, zbog čega dio analitičara smatra da Teheran trenutno više šalje političku poruku nego što priprema neposrednu ekonomsku mjeru.
Prijetnje “digitalnom katastrofom”
Mediji bliski vlastima u Teheranu ipak su upozorili da bi eventualna oštećenja podmorskih kablova mogla izazvati ozbiljne poremećaje globalnog internet saobraćaja i finansijskih tokova vrijednih trilione dolara.
Kako raste strah od nastavka rata nakon povratka američkog predsjednika Donalda Trumpa iz Chine, Iran sve otvorenije pokazuje da raspolaže alatima pritiska koji prevazilaze klasičnu vojnu silu.
Podmorski kablovi predstavljaju kičmu globalne digitalne povezanosti i prenose ogromnu većinu svjetskog internet i podatkovnog saobraćaja.
Njihovo oštećenje moglo bi pogoditi:
- bankarski sistem,
- vojne komunikacije,
- AI cloud infrastrukturu,
- rad na daljinu,
- online gaming,
- streaming servise,
- međunarodne finansijske transakcije.
Analitičarka Dina Esfandiary iz Bloomberg Economics smatra da Iran pokušava pokazati koliko visoku cijenu svijet može platiti ukoliko dođe do direktnog sukoba.
“Cilj je nametnuti toliku ekonomsku štetu globalnom sistemu da niko više ne poželi napasti Iran”, rekla je ona.
Kablovi prolaze tik uz Iran
Nekoliko ključnih interkontinentalnih podmorskih kablova prolazi kroz Hormuški moreuz. Zbog dugogodišnjih sigurnosnih rizika većina infrastrukture postavljena je uz obalu Oman, a ne direktno kroz iranske vode.
Ipak, dva velika sistema — Falcon i Gulf Bridge International — prolaze upravo kroz iranske teritorijalne vode.
Iran nije direktno zaprijetio sabotažom kablova, ali je više puta preko zvaničnika i državnih medija poručio da namjerava “kazniti američke saveznike u regionu”.
Stručnjaci upozoravaju da bi iranska Revolucionarna garda, koristeći ronioce, male podmornice i podvodne dronove, mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju podvodnoj infrastrukturi.
Mostafa Ahmed iz istraživačkog centra Habtoor Research Center upozorio je da bi eventualni napad mogao izazvati “lančanu digitalnu katastrofu” širom više kontinenata.
Mogući udar na banke, internet i AI infrastrukturu
Države Perzijskog zaljeva mogle bi se suočiti s velikim prekidima interneta, što bi pogodilo i izvoz nafte i plina, ali i bankarski sektor.
Veliki dio internet saobraćaja India također prolazi ovim pravcem, pa bi ozbiljan prekid mogao izazvati milijardske gubitke outsourcing industriji.
Poremećaji bi mogli usporiti finansijsko trgovanje između Evrope i Azije, dok bi dijelovi istočne Afrike mogli ostati bez interneta.
Analitičari upozoravaju i da bi eventualna primjena sličnih taktika u Crvenom moru mogla izazvati još ozbiljnije posljedice.
Tokom 2024. godine tri podmorska kabla već su prekinuta nakon što je brod pogođen od strane jemenskih Huta povukao sidro preko morskog dna dok je tonuo, što je poremetilo gotovo 25 posto internet saobraćaja u regiji.
Rat za kablove traje već skoro dva stoljeća
Prvi transatlantski telegram poslan je podmorskim kablom još 1858. godine, a značaj ove infrastrukture od tada je enormno porastao.
Danas jedno optičko vlakno u modernom podmorskom kablu može prenositi količinu podataka jednaku desetinama miliona telefonskih poziva istovremeno.
Sabotaže podmorskih komunikacija nisu nova pojava. Tokom Prvog svjetskog rata United Kingdom je presjeklo ključne njemačke telegrafske kablove kako bi izolovalo neprijateljske snage.
Danas bi posljedice velikog napada bile daleko ozbiljnije zbog gotovo potpune zavisnosti svijeta od digitalnih podataka koji prolaze kroz podmorske mreže.
Uz to, ratna situacija dodatno otežava popravke, jer servisni brodovi tokom rada moraju satima ostajati nepomični na moru.
Iran se poziva na primjer Sueckog kanala
Iranski mediji tvrde da je naplata prolaska kablova u skladu s međunarodnim pravom i Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. godine.
Kao primjer navode Egypt, koji zahvaljujući strateškoj poziciji Suez Canal godišnje zarađuje stotine miliona dolara od podmorskih kablova koji povezuju Evropu i Aziju.
Ipak, stručnjaci ističu da Hormuški moreuz ima drugačiji pravni status od Sueckog kanala, jer je riječ o prirodnom prolazu, a ne umjetno izgrađenom kanalu.
Profesorica međunarodnog prava Irini Papanicolopulu navodi da Iran mora poštovati postojeće ugovore za već položene kablove, ali da za buduće sisteme ima pravo postavljati vlastite uslove.
Analitičarka Dina Esfandiary zaključuje da je Iran vjerovatno tek sada u potpunosti shvatio koliki utjecaj može imati nad jednim od najvažnijih digitalnih koridora na planeti.
“Teheran je sada otkrio koliki je stvarni efekat te moći”, rekla je ona.