"Ludi svijet" koji oblikuju američki predsjednik Donald Trump i Kina podstiče Norveška da ponovo razmotri svoj odnos s Evropska unija, nakon što su njeni građani u dva navrata odbili ulazak u evropski blok.
Najveći evropski proizvođač nafte i plina dio je jedinstvenog evropskog tržišta, ali i dalje nije članica EU-a. Norvežani su na referendumima 1972. i 1994. godine glasali protiv pristupanja, prvenstveno zbog straha da bi ribarska industrija bila u nepovoljnom položaju prema pravilima koja donosi Brisel, piše Financial Times.
Nakon fosilnih goriva, upravo je izvoz morskih proizvoda najvažniji norveški izvozni sektor.
Trump izazvao šok
"Rekli smo ne 1972. zbog ribe, a ponovo smo rekli ne 1994., također uglavnom zbog ribe. Ribe i poljoprivrede“, izjavio je za Financial Times norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide.
Prema njegovim riječima, te teme bile su toliko polarizirajuće da su "razarale brakove i porodice“, ostavljajući kod mnogih Norvežana svojevrsni politički PTSP.
Evropski diplomati smatraju da je upravo Trump izazvao šok potreban da Norveška ozbiljnije sagleda prednosti punopravnog članstva, od trgovine do sigurnosti i odbrane.
Eide priznaje da je period relativne stabilnosti, u kojem su održani referendumi o članstvu, završen te da ga je zamijenilo mnogo neizvjesnije okruženje koje Oslo prisiljava na novo promišljanje odnosa s EU-om.
"Kada smo pristupili Evropskom ekonomskom prostoru, pridružili smo se tada najvažnijem evropskom projektu - jedinstvenom tržištu. Trideset godina kasnije tog stabilnog svijeta više nema i moramo biti iskreni prema sebi; danas smo u znatno složenijoj situaciji. Dijelovi Evropske unije kojima smo odlučili ne pristupiti postaju sve važniji", rekao je on.
Specifičan položaj države
Američki carinski ratovi dodatno su naglasili specifičan položaj Norveške. Zemlja učestvuje na jedinstvenom tržištu, ali nema utjecaj na trgovinske pregovore s Sjedinjene Američke Države jer ih u ime država članica vodi Evropska komisija.
Eide, koji je ranije obavljao funkciju ministra klime, smatra da Norvežani moraju sagledati koliko se Evropa promijenila od posljednjeg referenduma 1994. godine.
"Ovaj ludi svijet oko nas, ono što se događa s Kinom i Sjedinjenim Državama, tjera Evropsku uniju da aktivira instrumente koje dosad nije često koristila. A upravo su to područja kojima smo odlučili ne pristupiti", dodao je on.
Iako je Norveška članica NATO-a, Trumpove izjave o preuzimanju kontrole nad Grenlandom, autonomnim teritorijem Danske, također članice Saveza, izazvale su zabrinutost u Oslu u vezi s pouzdanošću američkih sigurnosnih garancija na kojima se evropska odbrana oslanja još od završetka Drugi svjetski rata.
Norveška pritom pažljivo prati i razvoj situacije na Svalbardu, svom arktičkom otočju za koje Rusija pokazuje interes, piše Financial Times.