Zapadni Balkan, Ukrajina, Moldavija i Gruzija trebalo bi da postanu dio EU, poručio je njemački kancelar Olaf Scholz u govoru pred Evropskim parlamentom u Strazburu – naglasivši: „Opredijelili smo se za veliku Evropu“, prenosi DW.
"Potrebna nam je geopolitička, proširena i reformisana Evropska unija, otvorena za budućnost, poručio je u svom govoru pred Evropskim parlamentom u Strazburu njemački kancelar Olaf Scholz.
Jedinstvo EU pred ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine on je ocijenio kao iskustvo na kome bi mogla da se zasniva geopolitička Evropa. To po njemu podrazumijeva „mnogo bližu integraciju naših odbrambenih napora i razvoj integrisane evropske odbrambene privrede".
Zajednička nabavka municije za Ukrajinu, kao i bliža saradnja sa NATO pravi su pristupi koje bi, kaže, trebalo "produbiti i ubrzati".
Novi "teškaši" sa Globalnog juga
Zemlje tzv. Globalnog juga Scholz je nazvao "novim partnerima EU". Njihove brige i legitimne interese trebalo bi, kako naglašava, shvatiti ozbiljno. Evropa zato mora da radi na sigurnosti u snabdijevanju hranom i smanjenju siromaštva, ali i da "održi obećanja koja smo dali kada je riječ o zaštiti klime i životne sredine".
Njemački kancelar naglasio je da su brzo potrebni novi sporazumi o slobodnoj trgovini. A u odnosima s Kinom, on je kao moto iznio "pametno uklanjanje rizika".
Prema kancelarovim riječima, u Aziji, Africi i južnoj Americi pojavljuju se "novi ekonomski, demografski i politički teškaši". Čak bi i proširena EU, sa možda 500 miliona građana, činila samo pet odsto svjetske populacije, naglasio je Scholz.
On je istovremeno pozvao da se prevaziđu posljedice kolonijalizma. To mora da bude "suštinska karakteristika svakog evropskog partnerstva sa zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike".
"Opredijelili smo se za veliku Evropu"
Zapadni Balkan, Ukrajina, Moldavija i Gruzija trebalo bi da postanu dio Evropske unije, kaže kancelar i naglašava: „Opredijelili smo se za veliku Evropu". Riječ je o „trajnom obezbjeđivanju mira u Evropi poslije prekretnice koju označava ruski agresorski rat".
Scholz je ujedno ocijenio da je zaštita demokratskih principa i vladavine prava unutar EU od suštinske važnosti. Sposobnosti Evropske komisije u Briselu bi zato, smatra kancelar, trebalo da budu ojačane kako bi ona "uvijek mogla da pokrene postupak ako su narušene naše osnovne vrijednosti: sloboda, demokratija, jednakost, vladavina prava i zaštita ljudskih prava".
Klimatska neutralnost – "vjerovatno najveći zadatak"
Što se tiče migracija, Olaf Scholz se založio za brz sporazum o evropskom sistemu azila i za bolje mogućnosti redovnog useljavanja, uz istovremenu zaštitu spoljnih granica.
Klimatska neutralnost je po njemu "vjerovatno najveći zadatak". On je to uporedio to s industrijskom revolucijom. Pritom bi, naglašava, mogućnosti koje to otvara trebalo da osjete i građani u svom svakodnevnom životu – na primjer kroz niže cijene električne energije iz obnovljivih izvora, više punionica za električna vozila i nova radna mjesta.
Važno je ambiciozno oblikovati promjenu i istovremeno nikoga ne ostaviti iza sebe, zaključio je njemački kancelar pred Evropskim parlamentom u Strazburu.
