Ako mislite da znate šta zapravo jedete kada otvorite omiljenu čokoladicu, velika je vjerovatnoća da ste u krivu. Stručnjaci i potrošači sve češće upozoravaju da brojni brendovi tiho mijenjaju sastav, smanjuju udio kakaa i uvode jeftinije alternative, toliko da mnogi proizvodi više zvanično ne smiju nositi naziv „čokolada“. Uz rast cijena kakaa i klimatsku krizu koja pogađa najveće svjetske proizvođače, industrija se suočava s dramatičnim promjenama kakve malo ko očekuje.
Sve više videozapisa kruži društvenim mrežama gdje korisnici ukazuju na drastične promjene u sastavu popularnih čokoladica. Jedna djevojka je primijetila da pojedini brendovi toliko smanjuju udio kakao praha da prema pravilima svoje proizvode mogu predstaviti samo kao slatkiše „s okusom čokolade“.
Ova informacija nalazi se na ambalaži ali toliko suptilno da je većina potrošača vjerovatno nikada ne bi primijetila. No, važnije pitanje je: šta sve proizvođači još kriju?
Guardian navodi da industrija intenzivno istražuje nove tehnologije i zamjenske sastojke kako bi smanjila ovisnost o klasičnom kakau, ponajviše zbog naglog rasta cijena.
Globalno tržište kakaa prolazi kroz najveću krizu u historiji. Klimatske promjene, krčenje šuma i sve veća potražnja stvorili su savršen recept za poskupljenja.
Mark Golder, izvršni direktor kompanije Win-Win koja proizvodi čokoladu bez kakaa, kaže:
„Ako ste kompanija koja danas koristi čokoladu, u krizi ste. Cijene su se učetverostručile u tri godine. Za neka mala poduzeća to može biti razlika između života i smrti.“
Golder također ističe probleme u državama koje dominiraju svjetskom proizvodnjom kakaa:
„Svijet voli čokoladu, ali stabla kakaa pate. Klimatske promjene smanjuju prinose iz godine u godinu, a oko 75% svjetskog kakaa dolazi iz Gane i Obale Bjelokosti, gdje krčenje šuma i dječji rad ostaju ozbiljni problemi.“
Kako bi zadržali proizvode na tržištu i izbjegli drastična poskupljenja, mnogi brendovi okreću se alternativama, od aroma „čokolade“ do potpuno novih recepata.
Golderova firma razvija čokoladni okus koristeći fermentirane žitarice i mahunarke, uključujući rižu. Proces podsjeća na standardnu proizvodnju čokolade, od fermentacije do prženja, ali bez ijednog zrna kakaa.
„U posljednjih 18 mjeseci interes je eksplodirao. Stalno primamo upite od kupaca širom Evrope i šire“, kaže Golder.
Švicarski proizvođač čokolade Barry Callebaut udružio se s Tehničkim univerzitetom u Zürichu kako bi u laboratoriju uzgojili biljne ćelije kakaa. One proizvode identične arome i masti kao klasično zrno ali bez potrebe za sadnjom stabala.
Njemačka kompanija Planet A Foods koristi zob i sjemenke suncokreta koje prže i fermentiraju. Kalifornijski startup Voyage Foods kreirao je proizvod od sjemenki grožđa, proteina suncokreta i shea maslaca.
Industrija je očigledno u fazi radikalne transformacije.
Iako se nove tehnologije i laboratorijski procesi predstavljaju kao održivija rješenja, postavlja se pitanje: šta je s uticajem na zdravlje?
Profesor Tim Spector, suosnivač britanske nutricionističke kompanije Zoe, kaže:
„Alternative čokoladi bez kakaa, uključujući laboratorijski uzgojene, dio su šireg polja inovacija koje su bolje za planetu. Ali novi proces ne znači automatski i zdraviji proizvod.“
Minimalno prerađeni kakao bogat je bioaktivnim flavanolima koji pozitivno utiču na zdravlje crijeva, krvni pritisak i kardiovaskularni sistem.
„Trenutno ne znamo hoće li ove nove ‘čokoladi slične’ kreacije imati isti blagotvoran učinak“, upozorava Spector.
Rastuće cijene, klimatska kriza i sve veća potražnja prisiljavaju proizvođače da mijenjaju recepte, ponekad toliko da njihovi proizvodi više ne smiju nositi naziv „čokolada“.
Dok neki hvale inovacije, drugi upozoravaju na gubitak nutritivnih vrijednosti i transparentnosti prema potrošačima. Jedno je sigurno: čokolada kakvu poznajemo uskoro bi mogla postati luksuz.