Mnogi od nas vole ovu supernamirnicu koju možemo jesti sirovu, u salatama, u čorbama, varivima, pečenu, u umacima, sušenu, u sokovima, sendvičima… Paradajz sadrži likopen i još oko deset hiljada korisnih sastojaka koji povoljno djeluju na naše zdravlje. Likopen je među najjačim prirodnim antioksidansima, ujedno zaslužan za crvenu boju paradajza, štiti tijelo od slobodnih radikala, a paradajz ga sadrži više nego ijedna druga biljka.
Dobrobiti paradajza
Likopen usporava rast stanica raka, također može sniziti holesterol, pa tako pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Zanimljivo je da se količina likopena ne smanjuje termičkom obradom, dapače, povećava se, pa su najbolji izvori likopena kuhana jela od paradajza.
Ljekovito djelovanje imaju zahvaljujući vitaminu C, karotenu, vitaminu B1, a sadrže i vitamin E. Uz vitamine, u plodovima su i značajne količine mangana, željeza i bakra. Sok od paradajza snižava krvni pritisak, a povećava izlučivanje želučanih i crijevnih sokova, što pomaže u boljoj probavi. Preporučuje se u dijetama oboljelih od reumatskih bolesti, gihta te srčanih i bubrežnih bolesti. Paradajz spada u porodicu pomoćnica (lat. Solanaceae), s krompirom, patlidžanom, paprikom i mnogim drugim biljkama. Sadrže alkaloide, tvar koju neki loše podnose.
Gdje čuvati paradajz?
Za najbolji kvalitet i okus svježeg paradajza držite na pultu ili u ostavi. Posebno ako kupujete nezreli paradajz, trebali biste ga držati na sobnoj temperaturi dok ne dostignu vrhunac zrelosti i dok ne bude spreman za konzumaciju. Nakon što sazre, razmislite o tome da ga premjestite u frižider, ovisno o tome kada ga planirate jesti.