Nastojali smo da u prvom kvartalu 2021. sve zemlje dobiju dovoljno bočica za početnu fazu vakcinacije. Ipak, stalno su se vodili novi pregovori i pogađanja jer su zemlje koje su naručile vakcine htjele još više vakcina, a zemlje koje ga nisu naručile htjele su ga naručiti i dobiti što prije, izjavio je Albert Bourla, šef farmaceutskog diva Pfizera, u najnovijem broju prestižnog poslovnog sedmičnika Bloomberg Businessweek.
U pozadini ovih riječi krije se činjenica da je globalna distribucija vakcina protiv koronavirusa vrlo osjetljiv poslovno-politički proces u kojem Bourla pažljivo odvaguje interese svoje kompanije i rukovodi se mutnim kriterijima u kojima, pored novca, važnu ulogu igra pamet, ali i telefonski pozivi svjetskih moćnika.
A sve zato što se u svijetu trenutno vodi politički i poslovni rat za svaku bočicu vakcine protiv koronavirusa. Rat u kojem zemlje gubitnice ispaštaju, a zemlje dobitnice hitaju prema brzom društveno-privrednom oporavku.
U ovom ratu, kao i mnogo puta dosad, pobjednik je nesumnjivo Izrael, čiji je premijer Benjamin Netanyahu odmah ponudio Pfizeru upola višu cijenu nego Amerikanci, otprilike 30 dolara po bočici spasonosne vakcine.
Pregovori s Izraelom
No, u čitavoj stvari nije bio važan samo novac, nego i politička vizija izraelskog premijera, koji je Pfizeru ponudio izraelsku pamet, odnosno rezultate istraživanja izraelskih naučnika koji su stvorili veliku bazu podataka o učinkovitosti revolucionarne genetske vakcine nove generacije mRNA. Pobjeda ove kombinacije bila je najočitija kada je u siječnju ove godine Netanyahu u Izraelu dočekao Bourla kao starog prijatelja zahvaljujući kojemu je već do kraja februara uspio osigurati prvu dozu vakcina za oko polovinu stanovništva svoje zemlje. I sve to u trenutku kada je Pfizer "srezao" dostavu vakcina svima osim Amerikancima, što je posebno bolno pogodilo Evropu, čije vodstvo nije pokazalo ni odlučnost ni viziju. O tome najbolje svjedoči primjer koronom poharane Italije, koja je do kraja febuara prvom dozom vakcine uspjela vakcinisati samo 3,6 posto stanovnika. Evropa je, kao i ostali globalni igrači, još u augustu 2020. dobila uvid u podatke o učinkovitosti Pfizerove vakcine, tokom septembra Pfizer je s Evropom vodio pregovore o kupnji 300 miliona bočica vakcine, no zbog sporosti i neodlučnosti evropskih pregovarača od svega nije bilo ništa pa su na evropsko mjesto "uskočili" maleni Katar, a zatim i mnoge druge svjetske zemlje, na primjer Japan, koji je naručio 120 miliona bočica. U ovakvoj situaciji Evropljani su bili zatečeni Pfizerovim "rezovima" iz januara 2021. pa su se mnoge evropske zemlje počele "snalaziti". Tim više što nije stizala vakcina od ostalih pet proizvođača s kojima je Evropa pregovarala i što je strogi karantin blokirao Pfizerovu tvornicu vakcina u Belgiji, u koju su mnogi polagali svoje nade. Ovaj slom zajedničke evropske politike vakcinacije najočitiji je u slučaju evropske liderice, Njemačke, koja je sklopila poseban, 375 miliona eura "težak" dogovor s kompanijom BioNTech. Iako je Evropska komisija poručila kako je njemačko soliranje protivno evropskim propisima, nije izgledno da će Angela Merkel odustati od svoje namjere da Nijemce vakciniše u posebnom aranžmanu. U ovakvoj situaciji općeg grabeža, u kojoj je malo ko razmišljao strateški, ne treba čuditi što je Albert Bourla postao skoro globalni vladar vakcina. Naime, u zadnjih nekoliko mjeseci Bourla je u stvarnosti postao svjetski državnik kojega su svakodnevno pozivali bivši američki predsjednik Donald Trump, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, kanadski premijer Justin Trudeau. Naravno, ne treba čuditi što je najčešći pozivatelj bio izraelski premijer Netanyahu, s kojim je, kao s povlaštenim kupcem, Bourla čak vodio i prave noćne poslovne razgovore. Gledano iz evropske perspektive, vrlo je zanimljivo to što je jedan od prvih Bourlovih kupaca bio britanski premijer Boris Johnson, koji je još u julu 2020. sklopio tajnu poslovnu pogodbu s Pfizerom za kupnju 30 miliona bočica vakcina. Ova narudžba, koja je u međuvremenu uvećana na 40 miliona bočica, trebala bi biti isporučena najkasnije tokom 2021. godine. Istovremeno, Bourla je sklopio tajne poslovne dogovore s vladama 60 svjetskih zemalja za isporuku 95 miliona bočica vakcina, što mu je pružilo neviđenu mogućnost za ostvarivanje bruto dobiti, koja bi 2021. trebala iznositi 15 milijardi dolara za otprilike dvije milijarde bočica vakcina. To bi Pfizeru omogućilo da postane najveća farmaceutska kompanija na svijetu. Kad se zna ovo, ne treba čuditi što se Bourla lani otvoreno i ravnopravno pogađao s tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. [caption id="attachment_60847" align="alignnone" width="750"]
Pfizer je uložio vlastiti novac u istraživanja[/caption]
Naime, kada je u junu 2020. prvi put razgovarao s Trumpovim ljudima zaduženima za vakcinu protiv koronavirusa, Bourla je odmah rekao da Pfizeru, za razliku od drugih kompanija, nije potreban novac za istraživanje i proizvodnju lijeka. Umjesto toga, on je Amerikancima rekao da, slično kao i od Evropljana i ostalih, očekuje sigurne komercijalne narudžbe. Nakon nekoliko mjeseci pogađanja, Bourla je 9. novembra 2020. u 6.45 ujutro nazvao američkog pregovarača i obećao 100 miliona bočica vakcina, što je među američkim pregovaračima izazvalo pravu euforiju. No, ta je euforija ubrzo splasnula: američki pregovarači uskoro su pretrpjeli razočaranje jer ih je Bourla obavijestio da zbog ograničenih Pfizerovih kapaciteta narudžba mora biti prepolovljena.
Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu