U ponedjeljak je Evropska agencija za lijekove (EMA) odobrila vakcinu njemačkog Biontecha koju masovno proizvodi američki Pfizer, piše Deutsche Welle.
„Ovo je važan korak. Imamo prvu odobrenu vakcinu u Evropi", kaže Ugur Sahin, osnivač Biontecha, u intervjuu za DW.
„Počinjemo s vakcinacijom i očekujemo povoljno djelovanje za one koji prime vakicinu. Recimo, nadamo se da će kroz nekoliko mjeseci opasti stepen hospitalizacije starijih."
EMA već 6. januara donosi odluku i o vakcinu američke Moderne. To Sahinu daje nadu da bi se uskoro na tržištu moglo naći dovoljno vakcina da se „do iduće zime pandemija stavi pod kontrolu“. Za to je, kako kaže, potrebno imunizirati 60 do 70 posto stanovnika.
Glavobolje zadaje nova mutacija virusa koja je isprva primijećena u Velikoj Britaniji, ali već se pojavila u više zemalja kontinentalne Evrope. Prema epidemiološkim podacima, taj novi soj je osjetno zarazniji. Britanci vjeruju da se zbog njega čak 70 posto ljudi više zaražava.
Ali, pitanje svih pitanja je je li nova varijanta otporna na vakcinu.
„Još ne znamo, jer nismo obavili testove", kaže Sahin i najavljuje da će u naredne dvije sedmice Biontech provjeriti kakav je odgovor ove mutacije na njihovu vakcinu.
Hoće li vakcina biti efikasna protiv mutacije?
„Naučno gledano, visoka je mogućnost da hoće. Iako ova varijanta ima višestruke mutacije, izmijenjeno je samo jedan posto relevantnog proteina. To znači da je 99 posto isto, a naša vakcina izaziva imuni odgovor tako što napada protein virusa s više strana", dodaje naučnik.
Vakcina nije samo za bogate zemlje?
Sve članice EU najavile su da će početi vakcinaciju Biontechovom vakcinom prije kraja godine. U Njemačkoj bi u više od četiri stotine improviziranih centara za vakcinaciju to trebalo započeti u nedjelju (27. decembra). Kao prvo će se vakcinisati rizične grupe, prvo stariji od 80 godina i oni koji su na stacionarnom liječenju i u domovina za stare i nemoćne, piše DW.
Za to je potrebna mamutska logistika. Biontechova vakcina se mora čuvati na minus sedamdeset stepeni, zbog čega su neki naučnici već rekli da ona nije primjerena za siromašnije zemlje koje ne mogu osigurati lanac hlađenja.
„Ove ultra-hladne temperature nisu ništa novo. Transport uz suhi led nam je poznat već pedeset godina“, kaže, međutim, Sahin. „Kutije se prenose na lice mjesta i onda medicinsko osoblje može izvaditi vakcine i staviti ih u frižider. U njemu su vakcine stabilne pet dana."
On u razgovoru za DW dodaje da „nije tačna“ ocjena da siromašnije zemlje neće imati pristupa vakcini. Sahin podsjeća da su i zemlje poput Meksika ili nekih iz Južne Amerike već odobrile upotrebu vakcine.
Ugur Sahin i njegova supruga Özlem Türeci, dvoje naučnika odgovornih za nastanak vakcine, oboje su djeca useljenika iz Turske. Ovaj bračni par iz Mainza je u medijima dobio pridjev superheroja. Ali, Sahin želi ostati skroman:
„Mi smo naučnici. A nauka je obavila ono što je važno. Mi nismo sami u tome, mislim da je superheroj cijela naučna zajednica i to bi trebalo nagraditi – ne pojedinačno, nego u obliku investicija u istraživanja."
Ipak, Ugur Sahin, osoba koja je smislila vakcinu, još je nije primio. Tokom kliničkih studija je zbog sukoba interesa zabranjeno učešće ljudima iz kompanije koja radi na vakcini. A sada u Njemačkoj vakcinacija kreće od prioritetnih grupa.
Sahin se nada da će naći „legalno i fer“ rješenje da se ipak on i njegovi saradnici vakcinišu jer želi osigurati nesmetan dalji rad.
Njemačka je u strogom lockdownu, ali se bilježi tek blagi pad dnevnog broja novozaraženih. Jučer je zabilježeno 962 smrti koje se dovode u vezu s koronom, što je rekord u Njemačkoj.
