Mnogo prije nego što su kičmenjaci počeli da hodaju kopnom, stonoge su vladale ogromnim kopnenim prostorima. Stotine miliona godina prije pojave dinosaurusa, ove životinje su pomogle u uspostavljanju prvih kopnenih ekosistema na Zemlji. Uprkos njihovoj dugoj evolucijskoj historiji, naučnici još uvijek nisu u potpunosti razjasnili njihovo porijeklo.
Tim naučnika sada je riješio jednu od posljednjih velikih misterija u evoluciji stonoga, otkrivajući nove tragove o grupi životinja koje su pomogle u stvaranju uslova za život na kopnu, saopštava Virginia Tech.
Nalazi, objavljeni u časopisu Current Biology, zaokružuju prvu potpunu evolucijsku historiju svih živih redova stonoga. Kombinovanjem genetskih podataka živih vrsta sa fosilnim dokazima, istraživači su pratili porijeklo ove grupe do prije skoro 460 miliona godina, što sugeriše da su stonoge možda postojale i prije najstarijih poznatih fosila.
"Stonoge su pretekle kičmenjake u izlasku na kopno za više od 80 miliona godina", rekao je Pol Marek, vodeći autor studije i vanredni profesor na Odsjeku za entomologiju. "One su zaista pripremile teren za kasniji život na kopnu, uključujući i ljude".
Više od jednog stoljeća naučnici su znali za dvije rijetke grupe stonoga, ali bez svježih uzoraka DNK nisu mogli tačno odrediti njihovo mjesto u evolucijskom stablu.
Jedna od tih grupa uključuje sitne stonoge koje žive pod zemljom, dok druga opstaje na svega nekoliko poznatih lokacija.
"Ove posljednje dvije grupe bile su nam opsesija", rekao je Marek.
Istraživači su putovali u Meksiko i na Kanarska ostrva kako bi prikupili primjerke dvije vrste čiji DNK ranije nije bio uključen u analize. Pronalaženje jedinki bilo je izuzetno teško, ponekad je trebalo više dana da se pronađe samo jedan primjerak dug tek oko 10 milimetara.
Sekvenciranjem DNK, poređenjem stotina gena kod 82 vrste i analizom 29 fosila, istraživači su rekonstruisali evolucijske odnose stonoga i njihovo porijeklo.
Rezultati su pokazali da jedna grupa zapravo nije zaseban red, dok je druga konačno smještena u svoj prirodni evolucijski položaj. Također je utvrđeno da su stonoge možda nastale prije oko 460 miliona godina, znatno ranije nego što se ranije mislilo.
U to vrijeme Zemlja je izgledala potpuno drugačije, bez drveća, cvjetnica i kičmenjaka.
"Stonoge su bile pioniri života na kopnu", rekao je Marek. "Hranile su se raspadajućom organskom materijom i pomogle u reciklaži hranljivih materija".
Posebno zanimljivo otkriće odnosi se na njihovu hemijsku odbranu.
"One su napravile prvo hemijsko oružje", rekao je Marek. "One su male hemijske fabrike".
Ove odbrambene strategije pojavile su se prije oko 260 miliona godina i predstavljaju jedan od najranijih primjera hemijske zaštite u životinjskom svijetu.
Danas stonoge i dalje imaju ključnu ulogu u ekosistemima jer razgrađuju organsku materiju i vraćaju hranljive tvari u tlo. Iako je do sada opisano više od 14.000 vrsta, naučnici vjeruju da ih postoji još mnogo koje tek treba otkriti.
"Stalno se pitam šta ćemo još pronaći", rekla je jedna od istraživačica.