Farski otoci proglasili su 26. februara pobjedu nad koronavirusom. Više od tri sedmice nemaju nijedan novi slučaj zaraze.
Od juča 2020. godine skupina otoka na sjeveru Atlantika imala je tri vala i svaki put je broj slučajeva brzo padao. U početku je to izgledalo da je rezultat puke sreće, ali sada se čini da je ipak bila u pitanju uspješna strategija, objašnjava za The Guardian premijer Farskih otoka Bárður á Steig Nielsen.
Kako im je to uspjelo? Odgovor danske autonomne pokrajine na pandemiju bio je vrlo sličan strategiji drugih država: testiranje, praćenje kontakata, lockdown, javnozdravstvena kampanja i reorganizacija zdravstvenog sektora. Premijer Nielsen smatra da je njihov pristup ipak bio jedinstven.
Za razliku od drugih vlada, vrlo rano su odlučili da će na svoje građane utjecati davanjem preporuka, a ne donošenjem obvezujućih naredbi. Da povjerenje rađa povjerenje pokazalo se istinitim u njihovom slučaju. Vlada Farskih otoka bila je uvjerena da bi zakonsko ograničavanje ponašanja građana rezultiralo lošijim ishodom od onoga kakav imaju danas.
No, strategija temeljena na povjerenju nije bila jedini razlog zbog kojega su uspjeli eliminirati covid. Njihovo upravljanje pandemijom tokom proljeća i ljeta bilo je jedinstveno zbog učinkovitosti kapaciteta za testiranje. Farski otoci imali su najvišu stopu testiranja po glavi stanovnika prošle godine. Svakoga dana testirali su do 2% (ili 1.000 ljudi) od ukupne populacije od 50.000 stanovnika, a u junu su testirali sve putnike koji su dolazili na otočje i to odmah na aerodromu, a davali su im preporuke da se testiraju šest dana kasnije.
Otkud im toliko kapaciteta za testiranje? Industrijski sektor Farskih otoka pružio im je veliku prednost. Proizvodnja uzgojenog lososa najvažnija je industrijska grana na Farskim otocima, a u prošlosti su uzgajivači imali velikih problema zbog bolesti lososa, koja je uzrokovala industrijski pad. Veterinarske ambulante tada su izgradile infrastrukturu potrebnu za brzo testiranje lososa.
Kada je počela pandemija, veterinari na Farskim otocima predložili su da se njihovi laboratoriji prilagode novoj situaciji kako bi se u njima ljudi mogli testirati na covid-19. Došlo je do saradnje privatnih laboratorija i javnog zdravstva, pa su Farski otoci povećali kapacitete za testiranje, a do augusta mogli su testirati 5% do 7% populacije. U kombinaciji s praćenjem kontakata i strategijom izolacije uspješno su suzbili širenje covida.
"Naša priča o eliminaciji covida je priča o domišljatosti pojedinaca i organizacija koja nije ranije sarađivala u pandemiji, ističe premijer. Naravno, i drugi čimbenici su odigrali ulogu. Važan je i geografski položaj države jer je morski i zračni put jedina moguća ruta dolaska na Farske otoke, što olakšava upravljanje potencijalnom zarazom iz inozemstva. Također, većina ljudi putuje na posao vlastitim prijevoznim sredstvom, pa je malo vjerovatno da se zaraza širila u javnom prijevozu.
Povrh svega, populacija Farskih otoka je puno manja od ostalih zemalja, a nivo povjerenja je visoka. Istraživanje koje je prošloga maja proveo Univerzitet Farskih otoka ukazuje da većina građana ima visoko povjerenje u vladu, premijera, tamošnje medije, vlastitu općinu, šefa policije, zdravstvene vlasti i stručnjake i općenito u svoj narod, ističe premijer.
To je dobra vijest za upravljanje bolestima. Povjerenje u političke institucije, medije i ono među građanima čini bilo koji oblik upravljanja, uključujući i pandemiju - jednostavnijim.
U manjim društvenim zajednicama često ima više neformalnog nadzora, a stanovnici imaju snažan osjećaj samodiscipline. No samo testiranje nije dovoljno. Mnoge zemlje s visokom stopom testiranja su obično one zemlje s najviše covid slučajeva. Testiranje je uspješno samo ako se kombinira s mjerama kao što su učinkovito praćenje kontakata i izolacija.
Općenito, uspješnost strategije u borbi protiv covida ovisi o geografskom položaju i društvenim prilikama te zemlje. Na pitanje je li uspješna strategija protiv covida bila rezultat sreće ili kompetencije, premijer Nielsen odgovara: 'Pomalo od oboje'.
