Nakon što je Parlamentarna skupština BiH, početkom godine usvojila Zakon o graničnoj kontroli BiH, Ministarstvo sigurnosti BiH je dobilo zadatak da izradi detaljan pravilnik koji će odgovoriti na pitanja, kako prepoznati, dokumentovati i riješiti povredu državne granice BiH.
Radna grupa koju je formiralo Ministarstvo sigurnosti BiH na čelu sa zamjenikom ministra Ivicom Bošnjakom, inače kadrom HDZ-a BiH, usaglasila je tekst dokumenta koji je sada upućen Vijeću ministara na usvajanje.
Operativni dio na GP
Novi Pravilnik jasno definiše šta se uopće smatra povredom granice, te se navodi da to može biti incident koji uključuje službenike susjednih država, neovlašteno prelaženje kopnene, zračne ili morske granice, oštećenje državnih obilježja ili bilo koja druga radnja koja ugrožava teritorijalni integritet BiH.
U središtu operativnog dijela u takvim situacijama, nalazi se Granična policija BiH. Prema Pravilniku, ona izlazi na teren, osigurava tragove, prikuplja dokaze, obavlja uviđaj i ako je potrebno vrši rekonstrukciju događaja.
Sve što se otkrije bilježi se u zvaničnu dokumentaciju koja se zatim upućuje Ministarstvu sigurnosti BiH.
Međutim, kako saznaje Raport, u ovom slučaju, prema novom, Bošnjakovom Pravilniku dolazi se do po mnogo čemu sporne odredbe, u odnosu na važeći Pravilnik.
Naime, važeći pravilnik propisuje da o 'svakom graničnom incidentu službenici Granične policije izvještavaju Ministarstvo sigurnosti BiH, odmah ili najkasnije u roku od 24 sata od saznanja da je počinjen granični incident ili druga povreda državne granice.'
A, prema Pravilniku koji je predložio zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak, ubuduće bi Granična policija o svakom graničnom incidentu ili drugoj povredi državne granice mogla izvijestiti Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, i najkasnije do 72 sata od incidenta ili neke vrste povrede državne granice!
Međunarodna praksa je hitno obavještavanje, samo u BiH i do tri dana
Nema objašnjenja zbog čega se ova odredba mijenja u odnosu na važeću i zašto je produžen krajnji rok za obavještavanje Ministarstva sigurnosti sa jednog na čak tri dana.
Jer, jasno je da važeći pravilnik s krajnjim rokom od 24 sata za ovakvu vrstu obavijesti obavezuje nadležne da se država mora što prije informisati o potencijalnom narušavanju teritorijalnog integriteta, jer takve situacije često zahtijevaju hitnu diplomatsku ili operativnu reakciju.
U nacrtu novog pravilnika ta obaveza je promijenjena i umjesto hitnog obavještavanja uveden je dodatni rok od 72 sata.
Čudno je da se na ovaj način ozakonjuje eventualno kašnjenje u obavještavanju Ministarstva sigurnosti BiH ili u nekim slučajevima i Ministarstva vanjskih poslova BiH, a koja mogu dovesti do toga da informacije izgube operativnu vrijednost, da se materijalni dokazi više ne mogu efikasno provjeriti ili da se eventualni diplomatski odgovor uspori.
U međunarodnoj praksi, rokovi duži od 24 sata za granične incidente smatraju se neuobičajeno sporim, a s obzirom da je ovaj pravilnik navodno usklađen s 'evropskim' Zakonom o graničnoj kontroli BiH veoma je važno znati zašto se u eri stalnog progresa digitalnih komunikacijskih tehnologija za obavještenje od izuzetne važnosti za državne organe ostavlja rok Graničnoj policiji od tri dana da prijavi incident ili povredu granice?
Ako je cilj pravilnika zaštititi državnu granicu i omogućiti brzu reakciju, onda je produžavanje roka sa 24 na 72 sata realno korak unazad u efikasnosti i sigurnosti i sigurno ne doprinosi bržoj, nego sporijoj reakciji države na taj problem.
Zato je važno da se na Vijeću ministara BiH ovom pitanju pokloni dužna pažnja i da se ovaj pravilnik ne podrži bez logičnog objašnjenja o ovom naizgled 'malom', a u suštini veoma važnom detalju.