Nova će 2022. godina vojsci Srbije donijeti najviše darova ispod bora i to svim njenim dijelovima, kakve nisu dobili sveukupno u zadnjih nekoliko godina.
U razgovoru za televiziju RTS, dana 28. decembra 2021. ministar odbrane Nebojša Stefanović svečano je najavio dio nabavku naoružanja i vojne opreme za vojsku Srbije u sljedećih pet godina.
NATO okruženje
Vojni proračun za 2022. iznosi 1,123 milijarde eura, od čega je 50 posto namijenjeno za opremanje i modernizaciju.
Srbija svoju najveću nabavku još od vremena JNA pravda neutralnošću te da ju okružuju NATO zemlje, a u isto vrijeme propagira koncept „srpski svet“ novi naziv za „Veliku Srbiju“ iz 90-tih godina prošlog stoljeća.
S druge strane ne priznaje Kosovo, a uveliko nabavlja naoružanje iz Rusije i Kine koje su pod svjetskim sankcijama. U jednu ruku prkosi svima u svijetu, istovremeno vodi pregovore o pristupanju u Evropskoj uniji, a sve to nastoji ublažiti kupovinom naoružanja i od europskih zemalja.
Do sada je kupila njemačke helikoptere H-145M, francuske PZO rakete Mistral 3+, a nova akvizicija je prijedlog vrha Ratnog zrakoplovstva da bi oni za sljedeći borbeni avion novi francuski Rafale F4R ispred ruskog MiG-29 kojeg trenutno koriste.
Ovu najavu Rusija sigurno neće gledati blagonaklono, jer donirala je Srbiji šest aviona MiG-29, 30 tenkova T-72 MS i 30 BRDM-2MS, a dobili su prirodni plin za bagatelu, drugu godinu zaredom. Lako bi ruski predsjednik Vladimir Putin ovo mogao protumačiti da će Srbija od razlike cijene plina zapravo kupiti francuske avione.
U 2022. godini vojska Srbije će znatno povećati paljbenu moć i pokretljivost. Kompletirat će se topnička bojna sa šest novih samohodnih haubica Nora B-52 M15 u kalibru 155 mm.
Ukupno 18 samohodnih haubica na točkovima će imati Mješovita topničko-raketna brigada u Nišu. Istovremeno će ove haubice poslužiti kao propagandni brend i demonstrirat će sposobnosti namjenske industrije Srbije. Ista haubica je bila na testiranju u Sjedinjenim Američkim Državama, što je dokaz da ima svjetski potencijal.
Raketni sistemi
PZO sposobnosti će povećati 12 topničko-raketnih sistema Pasars-16. Radi se o hibridnom PZO sistemu za koji će u 2022. biti nabavljeni francuski lanseri i rakete Mistral 3+. Naručeno je 18 lansera i 50 raketa, s time da će dio njih biti u prijenosnoj inačici. Ostali Pasarsi će imati rakete Igla/Strijela 2M odnosno domaće rakete RLZ-1 IC.
Dodatnu pokretljivost i zaštitu snaga povećat će novih 18 Lazara 3, 20 Miloša M16, 10 MRAP-ova M20 i 10 BOV-OT M21. To su sve oklopni transporteri sa najvišom razinom zaštite, služe za prijevoz i zaštitu pješadinaca kao i za potporu njima svojim naoružanjem.
Paljbenu moć vojnika povećat će novih 2.000 pušaka modularnih M19 koje proizvodi „Zastava“, a zaštitu 2.000 kompleta balističke zaštitne opreme.
Prethodna najava da je vojsci potrebno oko 100 besposadnih zemaljskih vozila Mali Miloš, u planu nabavke za 2022. se našlo samo pet. Od besposadnih zrakoplovnih sistema u planu nabavke je 12 besposadnih letjelica Pegaz i tri komandne stanice te modernizirani Vrabac i naoružani kvadkopter Obad.
Modernizirat će 13 tenkova M84 i borbenih vozila pješadije M80A. Nastavit će se modernizacija sedam samohodnih višecijevnih lansera raketa M77 Oganj i osam samohodnih haubica na gusjenicama 2S1 Gvozdik. Poslije više godina Riječna flotila dobit će brze borbene čamce.
Velik broj ljudi napustio je vojsku Srbije, a i odziv na dobrovoljno vojno osposobljavanje gubi interes mladih ljudi. Stoga je u narednom periodu cilj povećati brojno stanje za 5.000 vojnika, a u januaru ide treće povećanje plaća za osam posto kao i povećanje plaća vojnika na dobrovoljnom osposobljavanju. Povećat će se i zalihe hrane s 15 dana na dva mjeseca.
Motorna vozila
Najviše će u 2022. i narednim godinama biti nabavljeno motornih vozila. Za 2022. je planirana nabava 183 motornih vozila, a za 2023. 256 vozila.
Radi se o transportnim i vojnopolicijskim vozilima, poput tegljača sa poluprikolicama, teretnim vozilima nosivosti osam do 12 tona, autobusima, specijalnim ACV i protupožarnim vozilima, sredstvima integralnog transporta i vojnopolicijskim vozilima.
Sljedeće će godine za Ratno zrakoplovstvo stići tri ruska transportna helikoptera Mi-17, a četiri Mi-35 i dvije bitnice Pancir S1 u narednim godinama, sve je već plaćeno Ruskoj Federaciji.
Krajem 2021. stigao je protuoklopni vođeni raketni sustav Kornet. Kada se uzmu i prijašnje kupovine, Srbija je najvećim kupac ruskog naoružanja u Evropi stoga i nije čudno što je ministar odbrane Stefanović dobitnik medalje ruske državne korporacije „Rosteh“ za veliki osobni doprinos razvoju rusko-srpske vojnotehničke suradnje.
Kako bi balansirala između istoka i zapada Srbija naručuje naoružanje i vojnu oprema i iz evropskih zemalja. Transportno zrakoplovstvo biti će pojačano s dva španska transportna aviona CASA C295 koji mogu poslužiti i za prijevoz padobranaca, kao i za medicinski transport.
Povećat će se i helikopterska eskadrila za dodatnih deset njemačkih H-145M Airbus. Ugovorena su i 22 nova radara, vjerojatno Thales Ground Master, za potrebe 126. brigade VOJiN koji bi kao i C295 trebali stići u narednim godinama.
Od SAD je naručeno 180 oklopnih vozila Oshkosh JLTV. U 2022. bi trebalo stići 66 vozila, a ostatak u 2023. te zadnji naručeni u 2024. Procjena je da će to koštati preko 70 miliona dolara, što će zavisiti od zaštitne balističke opreme. Ista vozila su već isporučena Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Hrvatska ima inačicu M-ATV.
Manja količina belgijskih pušaka FN SCAR je nabavljena za specijalne postrojbe.
Polovni helikopteri
U igri je i nabavka polovnih kiparskih helikoptera Mi-35P. Ratno zrakoplovstvo će dati konačnu ocjenu kada napravi analizu sveukupnih troškova remonta, modernizacije, rezervnih dijelova, naoružanja i smještajnih kapaciteta.
Prve procjene idu u smjeru da će ih se uzeti jer za tako kratko vrijeme nije moguće nabaviti nove, povoljnije, učinkovitije, a za iste već imaju obučene mehaničare i pilote kao i doktrinu upotrebe
S druge strane, Kipar je jedan od najvećih kupaca srpskog naoružanja i vojne opreme. Mogli bi biti jako povoljni jer Kipar zbog sankcija Rusiji nije ih više u mogućnosti održavati.
Ispod radara je ostala najava kada će biti isporučene kineske besposadne letjelice CH-95 i raketni sistem PZO FK-3. Prema neslužbenim informacijama to bi moglo biti martu 2022. Nema informacija ni za ruske sisteme za protuelektronska djelovanja Krasuha i Repellent.
Sve što će se nabaviti samo u 2022. daleko je više nego što će sve zemlje u regiji nabaviti u sljedećih pet godina ili i više. Razumljivo je da idu izbori u Srbiji i da se u kampanji obećava mnogo toga.
Predsjednik Aleksandar Vučić konstantno naglašava vojnu nadmoć Srbije, zbog toga svi u regiji imaju razloga da budu zabrinuti. Planiranom vojnom nabavkom 2022.-2027. Srbija će još više biti nadmoćnija u odnosu na sve susjede. Postavlja se pitanje da li bi bila tako arogantna i glasna da nema iza sebe potporu Rusije i Kine.
Ovako velika ulaganja Srbije u nabavu vojnog naoružanja su daleko veća u odnosnu na ulaganja u ekonomsku i kulturnu povezanost sa susjednim državama, očigledno je da od povezivanja nema ništa nego će zveckanje oružja natjerati susjede da se bolje povežu i pronađu zajednički protuodgovor. Nitko više neće sjediti skrštenih ruku i čekati da se dogodi novi rat, piše 24sata.hr.
