Kada temperature pređu 30 stepeni, posebno uz visoku vlažnost zraka, tijelo je izloženo velikom fiziološkom stresu. Ljekari upozoravaju da to može povećati rizik od moždanog udara – i kod starijih, ali i kod mladih, zdravih osoba.
Toplota i dehidracija – glavni rizici
Boravak na vrućini opterećuje cijeli organizam. Ekstremna toplota može izazvati brojne reakcije koje povećavaju rizik od ishemijskog (začepljenje krvnog suda) i hemoragijskog (pucanje krvnog suda) moždanog udara.
Jedan od ključnih uzroka je dehidracija – kada tijelu fali tekućine, krv postaje gušća, što može dovesti do stvaranja ugrušaka.
Svi su u riziku, ne samo hronični bolesnici
Iako su starije osobe i hronični bolesnici najugroženiji, visoke temperature mogu biti opasne za svakoga. Ljekari savjetuju:
- redovno pijte vodu
- izbjegavajte fizičke napore po najvećoj vrućini
- ostanite u rashlađenom prostoru tokom najtoplijeg dijela dana
- pratite vremensku prognozu i ponašajte se u skladu s preporukama
Prepoznajte simptome na vrijeme
Brza reakcija može spasiti život. Ako primijetite da osoba iznenada:
- ima poteškoće s govorom
- ne može da pomjeri jednu ruku
- ima iskrivljeno lice
Odmah pozovite hitnu pomoć!
Liječenje unutar prva 3 do 4,5 sata od pojave simptoma može značajno smanjiti posljedice moždanog udara, posebno ako se primijeni terapija za razbijanje krvnog ugruška.