Nezvanični podaci na koje upozoravaju pedijatri kažu da se u posljednje dvije godine, čak 35‑ero djece u Bosni i Hercegovini završilo je u bolnici zbog trovanja sredstvima za čišćenje i deterdžentima.
Među najtežim slučajevima bilo je dijete koje je progutalo korozivno sredstvo, što je završilo suženjem jednjaka. Nedavni incident u Trebinju, kada je osmero mališana hospitalizirano zbog sumnje na trovanje hlornim agensom, pokazuje da opasnosti dolaze i kroz udisanje, a ne samo gutanje.
Ovi slučajevi ponovo otvaraju pitanje koliko građani BiH zapravo znaju o hemikalijama koje svakodnevno koriste i koliki rizik preuzimaju kupujući proizvode čije porijeklo nije provjereno, deklaracije nisu jasne, a upozorenja nedostaju.
Na policama se često mogu naći deterdženti i sredstva za čišćenje uvoznog porijekla, bez obavezne kontrole kvaliteta, sigurnosnih oznaka ili provjere kompatibilnosti sa standardima EU, što povećava šansu za trovanja, iritacije ili ekološke posljedice.
Utjecaj na kožu i disanje
Deterdženti, sredstva za čišćenje podova i higijenske preparate često prate rizici koje građani ne vide na prvi pogled. Brojna sredstva sadrže supstance koje mogu izazvati crvenilo kože, alergijske reakcije ili probleme s disanjem, posebno u zatvorenim prostorima bez dovoljno svježeg zraka. Pojedini proizvodi bazirani su na agresivnim kiselinama i bazama pa njihov kontakt s kožom ili udisanje isparenja može dovesti do iritacija.
Mirisni aditivi, dodati kako bi prostor nakon čišćenja „ljepše mirisao“, među najčešćim su uzročnicima alergija kod djece i osjetljivih osoba.
Skriveni rizik su šarene kapsule za pranje veša i suđa koje su posebno opasne jer izgledom podsjećaju na bombone. Djeca ih lako mogu staviti u usta ili stisnuti u rukama, što u pojedinim slučajevima izaziva ozbiljne povrede i hitne intervencije u bolnici. Stručnjaci zato upozoravaju da se ovakvi proizvodi uvijek drže izvan domašaja djece i u dobro zatvorenim ambalažama.
"Upravljanje hemikalijama u domaćinstvima jedan od najvažnijih ciljeva u narednom periodu. Potrebno je unaprijediti označavanje proizvoda, pojačati nadzor nad uvozom i redovno informirati građane o sigurnoj upotrebi i pravilnom odlaganju hemikalija. Posebno se naglašava utjecaj deterdženata na kvalitet voda i podzemnih izvora, jer mnoge hemikalije završavaju u vodotocima i narušavaju ekosistem", kaže se u Strateškom dokumentu BiH ESAP 2030+.
Miješanje sredstava
U želji da pojačaju efekat čišćenja, građani ponekad kombiniraju više sredstava odjednom. Posebno je rizično miješanje proizvoda na bazi hlora sa sredstvima koja sadrže kiseline, jer dolazi do oslobađanja štetnih gasova.
Stručnjaci upozoravaju da se sredstva smiju miješati isključivo ako je to jasno naznačeno na ambalaži.
Na tržištu BiH prisutan je veliki broj uvoznih proizvoda, a nadzor nad njima često ne uspijeva pratiti količinu robe koja dolazi. Neki proizvodi dolaze bez jasnih deklaracija, upozorenja ili potvrde porijekla, što dodatno povećava rizik po zdravlje potrošača. Udruženja za zaštitu potrošača ističu da građani često nisu informisani o sigurnoj upotrebi i pravilnom odlaganju ovih sredstava, dok inspekcije i dalje rade na jačanju kontrole. Ovakva “siva zona”