Već šest godina jedrilice koje plove između Španije, Portugala i Maroka suočavaju se s neobičnim fenomenom koji zbunjuje i naučnike i pomorce. Grupe orki, poznatih i kao kitovi ubice, sve češće prilaze plovilima, udaraju u njihova kormila i nanose ozbiljnu štetu, a nekoliko brodova zbog toga je završilo na dnu mora.
Prvi takav incident zabilježen je u maju 2020. godine u Gibraltarskom moreuzu. Od tada je evidentirano više od 500 susreta između orki i plovila, a prema podacima istraživača, oštećeno je najmanje 250 brodova. Pet jedrilica je potonulo, ali srećom nije bilo smrtno stradalih niti teže povrijeđenih osoba.
U središtu pažnje nalazi se mala i ugrožena populacija iberijskih orki koja živi uz obale Španije i Portugala. Prema podacima Međunarodne unije za očuvanje prirode, riječ je o kritično ugroženoj populaciji koja broji tek nekoliko desetina jedinki.
Meta su gotovo uvijek kormila
Naučnici su identificirali najmanje 15 orki koje redovno učestvuju u ovim incidentima. Sve su dobile zajednički nadimak „Gladis“, prema nekadašnjem naučnom nazivu vrste.
Njihov obrazac ponašanja gotovo je uvijek isti. Orke prilaze plovilu sa stražnje strane, a zatim počinju udarati, gurati ili gristi kormilo. U pojedinim slučajevima uspjele su ga potpuno otkinuti. Posade koje su preživjele ove susrete tvrde da životinje djeluju koordinirano, dok mlađe jedinke često oponašaju ponašanje starijih.
Najčešće mete su jedrilice duge oko 12 metara koje plove relativno sporo. Većina susreta traje manje od pola sata, iako su zabilježeni i slučajevi koji su potrajali nekoliko sati.
Nekoliko brodova završilo je na dnu mora
Prvi ozbiljniji slučaj dogodio se 2022. godine kada je jedrilica s pet osoba potonula nakon susreta s orkama. U godinama koje su uslijedile nizali su se novi incidenti.
Švicarska jahta Champagne potonula je 2023. godine nakon što su tri orke uništile njeno kormilo. Iste godine kod ulaza u luku Tanger-Med potonula je i jedrilica Grazie Mamma II.
Tokom 2024. godine orke su potopile špansku jedrilicu Alboran Cognac i britanski brod Bonhomie William, oba u području Gibraltarskog moreuza. Prošle godine zabilježen je i novi slučaj kod portugalske obale kada je potonula francuska jahta Ti'fare.
Zašto to rade?
Odgovor na to pitanje naučnici još nemaju.
Jedna grupa istraživača smatra da je riječ o igri i znatiželji. Orke su među najinteligentnijim morskim sisarima i poznate su po tome da razvijaju nove obrasce ponašanja koje potom prenose drugim članovima grupe.
Druga teorija sugeriše da su životinje naučile kako je upravo kormilo najslabija tačka broda. Morski biolog Erik Šo smatra da orke kormilo doživljavaju poput repa plijena – njegovim onesposobljavanjem zaustavljaju kretanje objekta.
Postoji i pretpostavka da je sve počelo nakon traumatičnog iskustva jedne orke, poput sudara s plovilom ili zaplitanja u ribarsku opremu. Takvo iskustvo moglo bi objasniti zašto su neke jedinke počele agresivnije reagovati na brodove, a ostale kasnije usvojile isti obrazac ponašanja.
Pojedini stručnjaci čak govore o svojevrsnom „modnom trendu“ među orkama. Poznato je da ove životinje prenose kulturne navike unutar svojih grupa. Tako su krajem osamdesetih godina neke orke uz američku pacifičku obalu nosile mrtve losose na glavama iz razloga koji nikada nije u potpunosti objašnjen.
Nema dokaza o „osveti ljudima“
Društvene mreže posljednjih godina preplavile su teorije o navodnom „ratu orki protiv čovječanstva“ i osveti zbog zagađenja mora i ljudskog utjecaja na prirodu. Međutim, naučnici upozoravaju da za takve tvrdnje ne postoje nikakvi dokazi.
Prema podacima organizacije Atlantic Orca Working Group, u više od 500 zabilježenih susreta nije bilo ljudskih žrtava niti ozbiljnijih povreda.
„Da im je cilj bio potapati brodove ili povrijediti ljude, do sada su to mogle učiniti stotinama puta“, ističu istraživači.
Zbog sve većeg broja incidenata španske i portugalske vlasti izdale su posebna upozorenja za nautičare, dok naučnici uz pomoć satelitskog praćenja pokušavaju predvidjeti kretanje najpoznatijih jedinki kako bi se izbjegli novi susreti na moru.