Adolf Hitler trebao je svoje najintimnije tajne ponijeti sa sobom u grob. Njegovi saradnicu su slijedili posljednje naredbe, pa su nakon njegovog samoubistva u berlinskom bunkeru u aprilu 1945. zapalili njegovo tijelo.
Međutim, ono što Hitler nije mogao predvidjeti bilo je otkriće strukture DNK i upornost Turi King, stručnjakinje za forenzičku genetiku, koji skoro osam desetljeća kasnije predstavljaju dvodijelni “svjetski ekskluziv” dokumentarac "Hitler’s DNA: Blueprint of a Dictator", piše ugledni britanski The Telegraph.
Kallmannov sindrom
Kako piše britanski medij, iz DNK moguće je izračunati poligenske rezultate, odnosno procijeniti genetske markere neke osobe i usporediti ih s velikim populacijskim uzorkom kako bi se procijenila genetska sklonost određenim stanjima. Najzvučniji rezultat, kako tvrdi istraživanje, jest da je Hitler imao bris u dijelu DNK koji snažno utječe na protein ključan za razvoj spolnih organa.
King je rekla da joj je bilo nemoguće izbjeći staru ratnu propagandnu rugalicu "Hitler Has Only Got One Ball". Naime, godine 2015. pronađen je medicinski zapis iz 1923. koji navodi da je Hitler imao nespušten desni testis. DNK analiza sada daje određenu težinu toj tvrdnji, jer je mutacija u genu PROK2 snažno povezana s Kallmannovim sindromom, poremećajem koji može uzrokovati da se jedan ili oba testisa ne spuste normalno.
Kallmannov sindrom povezan je i s nižom razinom testosterona, smanjenim seksualnim nagonom i, u nekim slučajevima, mikropenisom. Dokumentarac se značajnim dijelom bavi Hitlerovom opsesijom svojom polunećakinjom te raspravama o “tragovima seksualne aktivnosti" ili njihovoj potpunoj odsutnosti, na njegovoj posteljini.
Drugi poligenski rezultat pokazuje da je Hitlerova genetska sklonost antisocijalnom ponašanju, odnosno mjerama psihopatskih tendencija, u gornjih deset posto populacije.
Fuhrerova dijagnoza
Razni istraživači godinama su pokušavali postaviti psihijatrijsku dijagnozu Hitleru. Irski psihijatar, profesor Michael Fitzgerald rekao je da je još prije dvadeset godina bio “apsolutno uvjeren da je Hitler imao cijeli niz neurorazvojnih poremećaja".
Hitlerov rezultat za ADHD bio je "iznad prosjeka", kao i rezultat za autizam. To potvrđuju i dokumenti poput školskih svjedodžbi, tvrdi Fitzgerald.
“Vrlo je upečatljivo koliko je traumatično Hitlerovo djetinjstvo bilo. Izgubio je četvero od petero braće i sestara te oba roditelja prije 18. godine. Mislim da su ti događaji jednako presudni u oblikovanju Hitlera kao osobe koliko i njegova genetika", izjavio je Kay, autor knjige "Empire of Destruction: A History of Nazi Mass Killing", piše The Telegraph.