Puno i ravnopravno ostvarenje slobode mirnog okupljanja i dalje predstavlja izazov u Bosni i Hercegovini, zbog neopravdano restriktivnih i fragmentiranih propisa – ocijenili su za Fenu iz OSCE misije u BiH u vezi s propisima koji se tiču slobode mirnog okupljanja građana.
Poručuju da je slojevit i složen sistem vlasti doveo do izostanka usklađivanja i dosljednosti u primjeni. S obzirom na postojanje dvanaest zasebnih zakona koji su trenutno u primjeni na različitim nivoima vlasti, OSCE je uočio, kako navode, niz kontradiktornih situacija u pogledu zakonskog okvira i njegove primjene.
Osim toga, upozoravaju iz OSCE-a, mnogi od ovih propisa ne uvažavaju temeljni princip donošenja odluka u korist održavanja okupljanja, koje bi u mjeri u kojoj je to moguće, trebalo biti moguće održavati bez posebnih ograničenja, ali ni druge principe koji se odnose na uživanje ove temeljne slobode, precizirane dokumentom Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija) pod nazivom "Smjernice o slobodi mirnog okupljanja".
"ODIHR i Venecijanska komisija zajednički su 2019. godine napisali izvještaj u kojem navode važeće propise u BiH koji nisu u skladu sa standardima preciziranim u navedenim smjernicama, te ukazuju na nedosljednosti uočene unutar zakonskog okvira u BiH - napominju iz Misije OSCE-a.
U tom kontekstu, još jednom odaju priznanje Brčko distriktu BiH, gdje je prije tri godine, kako kažu, napravljen presedan i usvojen Zakon o mirnom okupljanju usklađen sa standardima zaštite ljudskih prava. U Zeničko-dobojskom kantonu napravljen je sličan važan iskorak prema punom usklađivanju s međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, te je 30. novembra ove godine usvojen Zakon o mirnom okupljanju, nakon intenzivnih konsultacija s Misijom OSCE-a.
Ta organizacija, kako podvlače, također uvažava zalaganje uočeno u drugim dijelovima zemlje, gdje su pokrenuti postupci izrade novih propisa o mirnom okupljanju, u skladu sa standardima zaštite ljudskih prava, uključujući Kanton 10, kao i Unsko-sanski, Srednjobosanski, te Zapadnohercegovački kanton.
"U kontekstu Bosne i Hercegovine, spomenuti Zakon o mirnom okupljanju Brčko distrikta BiH usvojen u julu 2020. godine uz podršku Misije, široko je prihvaćen i prepoznat kao primjer dobre zakonodavne prakse, koji obuhvata veliki broj važećih standarda zaštite ljudskih prava. Smatramo ohrabrujućim da zakon iz Brčko distrikta služi kao model i polazna osnova za izradu sličnih propisa u kantonima u FBiH – poručuju iz OSCE-a.
Također, odaju priznanje nadležnim organima ZDK na trudu koji su uložili u poboljšanje propisa o mirnom okupljanju. Zakon usvojen u ZDK, kako ističu, u potpunosti uvažava međunarodne standarde zaštite ljudskih prava, uključujući i standarde pobrojane u Smjernicama OSCE-a/Venecijanske komisije o slobodi mirnog okupljanja i u Opštem komentaru br. 37 člana 21 (Pravo na mirno okupljanje) Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava iz 2020. godine. Zakon usvojen u ZDK također odražava preporuke Misije, proistekle iz sistematskog praćenja mirnih okupljanja u tom kantonu i drugim dijelovima BiH.
Iz OSCE-a podsjećaju da se BiH obavezala, što je propisano i Ustavom BiH, da će potpuno i istinski poštovati temeljna ljudska prava i slobode, uključujući i slobodu mirnog okupljanja. Nažalost, praksa i propisi u primjeni širom BiH, ne vode ispunjenju te obaveze.
"Misija je uočila kršenja ovih standarda, koja se ogledaju u nametanju neopravdanih ograničenja u pogledu mjesta, te vremena i načina održavanja mirnih okupljanja, nametanja prevelikih odgovornosti organizatorima, nepriznavanja određenih oblika okupljanja, poput spontanih okupljanja ili okupljanja u pokretu te izricanja rigoroznih kazni organizatorima ili učesnicima", upozoravaju iz misije OSCE-a.
Navode da se građani suočavaju i s drugim problemima u ostvarenju prava na mirno okupljanje, koja se ogledaju u izricanju općih zabrana javnih okupljanja, neadekvatnom i prevelikom prisustvu policije, uključujući tu i neproporcionalnu upotrebu sile u cilju ograničavanja mirnih okupljanja ili rastjerivanja učesnika mirnih okupljanja. Također, tu su i neopravdano složene procedure obavještavanja nadležnih organa o održavanju mirnog okupljanja koje često dovode do de facto traženja dopuštenja za održavanje okupljanja, očekivanju da organizatori snose troškove osiguranja, medicinske i druge pomoći, te neadekvatnom ili neefikasnom pravnom lijeku u slučajevima ograničavanja prava na mirno okupljanje.
"Nakon primjera Brčko distrikta i Zeničko-dobojskog kantona, Misija očekuje i nada se da će u bliskoj budućnosti svi propisi o mirnom okupljanju u primjeni na cjelokupnoj teritoriji BiH biti usklađeni s međunarodnim standardima. Spremni smo podržati aktivnosti u toj oblasti, u skladu sa mandatom koji je povjeren Misiji u oblasti ljudskih prava i važećim međunarodnim standardima, uključujući tu i standarde OSCE-a" poručuju za Fenu iz te organizacije.
