Zbog ekstremnih klimatskih nepogoda i velike suše, i najveći svjetski proizvođači bilježe pad proizvodnje. Smanjena je proizvodnja pamuka, a manji je i prinos kafe. Nestašica za sada nema, ali je neminovno je da će manja ponuda dovesti do veće cijene. Dodatno zabrinjavaju najave da će svetu nedostajati hrane, posebno one kvalitetne, jer će, kako tvrde stručnjaci, zbog klimatskih poremećaja gubiti na energetskoj vrijednosti.
Da situacija sa hranom pored energenata postaje problem sadašnjosti i bliske budućnosti nedavno je potvrdio i Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, rekavši da se svet suočava s katastrofom, zbog sve veće nestašice. On je objasnio da je rat u Ukrajini zapravo samo doprinio poremećajima koji su bili izazvani klimatskim promjenama, pandemijom koronavirusa i velikom razlikom između siromašnih i bogatih i proizveo "neviđenu globalnu krizu gladi" koja već pogađa stotine miliona ljudi.
"Postoji realan rizik da će 2022. godine biti proglašena višestruka prehrambena kriza. A 2023. bi mogla biti još gora", rekao je on u video poruci zvaničnicima iz desetina bogatih država koji su se sastali u Berlinu.
Ono što je Gutereš posebno istakao ovom prilikom, je da nijedna zemlja neće biti imuna na društvene i ekonomske posljedice takve katastrofe.
Podaci UN-a pokazuju da se u posljednje dvije godine, zbog pandemije covida i rata u Ukrajini, udvostručio broj ljudi u svijetu koji su u riziku da neće imati dovoljno hrane - sa 135 miliona, koliko ih je bilo 2019. godine, na 276 miliona.
Širom svijeta posljednjih mjeseci bilježe se velika poskupljenja hrane. Na neke je utjecala inflacija, dok će drugi tek poskupjeti kao posljedica suše. Cijene hrane na globalnom nivou su u posljednjih godinu porasle za skoro 30 posto, đubrivo je poskupjelo više od 50 posto, a ulje za više od 60 posto, procena je Ujedinjenih nacija (UN).
Neočekivana suša uništila je dobar dio usjeva u našoj poljoprivredi, pa je pitanje koliko će roda biti na jesen. Ipak, ovu cijenu će morati da plate potrošači. Činjenica je da će suša da umanji količine soje i kukuruza. Iako struka sada ne može da da tačne procjene, ipak smatraju da za sada kod neće biti nestašice kod nas
Smanjen prinos kafe u Brazilu, najvećem svjetskom uzgajivaču, mogao bi da izazove naglo povećanje cijena kafe širom sveta u narednim mjesecima. Ovoga puta više ne iznenađuje cijena već je pitanje da li ćemo bez kafe u jednom trenutku ostati?!
Prema podacima o trgovanju, fjučersi kafe porasli su za skoro 90 posto prošle godine nakon što su suša i mrazevi uticali na brazilsku proizvodnju.
Cijene kafe su u februaru skočile na 10-godišnji maksimum na 2,59 dolara po funti (1 funta = 453.5 grama) i ostale su više nego prethodnih godina, što je povećanje od 18,06 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Analitičari tržišta očekuju dalje poskupljenje zbog specifičnosti berbe kafe u Brazilu. Tradicionalno se odvija u dvogodišnjem ciklusu, pri čemu poljoprivrednici sakupljaju veće količine arabike u parnim godinama. Međutim, zbog ekstremnih vremenskih prilika u 2021. godini, očekivanja za ovogodišnju žetvu su niska, posebno imajući u vidu porast troškova đubriva i transporta.
Pored Brazila, plantaže u Kolumbiji, još jednom velikom izvozniku kafe, također su bile pogođene vremenom vlažnijim od uobičajenog.
Prema nekim procjenama, navodi Wall Street Journal, očekuje se da će ovogodišnji prinosi na nekim farmama biti manji za 50%.
Najveći svjetski proizvođači pamuka zbog posljedica velike suše smanjili su proizvodnju za 30 posto. Prema američkim zvaničnicima, na evropskom i azijskom tržištu se očekuje pad tražnje za pamukom zbog pada životnog standarda koji bi mogao negativno uticati i na kupovinu garderobe.
Iako se za sada ne može reći bez kojih proizvoda bi mogli u bliskoj budućnosti skroz ostati, ono što je neminovno da će im cijena zbog manje količine a iste ili veće potražnje svakako rasti.
