Oštar pad cijene nafte, prvi put nakon 6 sedmica rasta

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle su sedmice oštro pale, prvi put nakon šest sedmica rasta, jer su splasnule nade u brzi oporavak svjetske ekonomije od koronakrize, a time i potražnje za crnim zlatom. Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 8,4 posto, na 38,73 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 8,3 posto, na 36,26 dolara. Uspon cijena nafte, koji je trajao šest sedmica, prošle je sedmice prekinut zbog straha da možda završetak pandemije koronavirusa još nije na vidiku, s obzirom na to da približno polovica saveznih država u SAD bilježi rast novih slučajeva zaraze. Posljednjih mjeseci cijene su nafte rasle jer su se ulagači nadali brzom oporavku globalne privrede od koronakrize, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama vlasti u svijetu. Međutim, prošle su sedmice ulagače razočarale ekonomske procjene i poruke američke centralne banke. Fed je, naime, u srijedu, nakon dvodnevne sjednice, objavio da bi u ovoj godini američka privreda moglo pasti 6,5 posto, a iduće porasti 5 posto. Poručio je, također, da će ključne kamatne stope ostati niske sve do 2022. godine jer, kako je rekao predsjednik Feda Jerome Powell, predstoji dugi put oporavka. Isto tako, na slabost potražnje u najvećem svjetskom potrošaču nafte ukazuje i posljednje izvještaje američke vlade o rastu tamošnjih zaliha nafte i benzina u prošlom tjednu.

Zalihe sirove nafte dosegnule rekordnih 538 milijuna barela

Zalihe sirove nafte dosegnule su rekordnih 538 miliona barela, budući da je u zemlju stigla jeftina nafta uvezena iz Saudijske Arabije, a potražnja još nije dovoljno jaka. Zalihe su porasle, unatoč smanjenju proizvodnje američkih proizvođača, na što, među ostalim, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj tih postrojenja pao 13. sedmica zaredom, i to za njih pet, na samo 279, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci. To je za otprilike 690 postrojenja ili 70 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Uz to, proizvodnju su drastično smanjili i proizvođači iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznika, takozvane skupine OPEC+. OPEC+ smanjio je od početka majaa isporuke nafte za 9,7 miliona barela dnevno, što je oko desetina potražnje iz razdoblja prije izbijanja pandemije. "Tržište je na raskršću. Ako se potražnja nastavi poboljšavati, naftno tržište bi moglo dodatno porasti. No, ako se situacija s koronavirusom pogorša, tržište će pasti“, kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.