Neki pacijenti koji se bore s dugotrajnim covidom doživljavaju hronični umor, mentalnu maglu, otežano disanje i značajno smanjen kvalitet života uporediv s onim kod osoba koje su preživjele moždani udar ili žive s Parkinsonovom bolešću.
Većina ljudi koji se zaraze covidom ima kratkotrajnu bolest, nekoliko dana s povišenom temperaturom, upalom grla, kašljem, nakon čega se potpuno oporave.
Međutim, kod dijela osoba simptomi ne nestaju. Umjesto toga, razvijaju se dugotrajne tegobe povezane s infekcijom, što Svjetska zdravstvena organizacija naziva post-covid sindrom ili dugi covid.
Iako su prethodna istraživanja već pokazala da su najčešći simptomi dugog covida umor, mentalna magla i otežano disanje, precizan utjecaj ovog stanja na svakodnevni život pacijenata i dalje ostaje nedovoljno istražen.
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Australian Journal of Primary Health, potvrđuje da dugi covid nije samo neugodno stanje, već ozbiljno ograničava svakodnevni život oboljelih.
U studiji su naučnici proučavali 121 odraslu osobu koja je preboljela covid između 2020. i sredine 2022. godine, a koja je krajem 2022. ispunjavala kriterije Svjetske zdravstvene organizacije za dijagnozu dugog covida.
Ispitanici su odgovarali na pitanja o stepenu invaliditeta, svakodnevnim funkcijama i subjektivnoj procjeni kvalitete života, koristeći upitnike WHO Disability Assessment Schedule i Short Form Health Survey.
Rezultati su pokazali da je dugi covid povezan sa značajnim padom kvalitete života i sposobnosti obavljanja osnovnih životnih zadataka, u poređenju s općom populacijom.
Oko 86 posto ispitanika prijavilo je "klinički značajan invaliditet i ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti".
„Mjesecima ili godinama kasnije, i dalje su se mučili s aktivnostima koje su nekad smatrali normalnim“, naveli su autori za The Conversation.
Prema rezultatima studije, ova grupa imala je viši nivo invaliditeta nego 98 posto opće populacije.
„Ukupni učinak može biti još izraženiji kod osoba koje već imaju druge hronične bolesti, a koje su u startu osjetljivije na razvoj dugog covida“, upozoravaju istraživači.
Naučnici pozivaju na snažniju podršku pacijentima, uz prioritetno rješavanje hroničnog umora kako bi se oboljeli vratili sposobnosti za svakodnevne aktivnosti.
„Rezultati naglašavaju potrebu za ciljanom rehabilitacijom i podrškom za osobe s dugim covidom, kao i daljnja istraživanja koja bi ispitala dugoročni utjecaj na invaliditet i kvalitet života te oblikovala zdravstvene politike i pružanje usluga“, zaključuju autori.