Novo arheološko otkriće na sjeverozapadu Kenije moglo bi promijeniti razumijevanje ljudske evolucije. Istraživači su na nalazištu Namorotukunan otkrili da su primitivni ljudi prije 2,75 miliona godina kontinuirano izrađivali i koristili kamene alate tokom nevjerovatnih 300.000 godina.
Do sada se vjerovalo da su najraniji oblici korištenja alata bili kratkotrajni i slučajni, te da se znanje o njima brzo gubilo. No, ovo otkriće pokazuje da je postojala duga tradicija prenošenja tehnologije kroz hiljade generacija.
Profesor David Braun sa Univerziteta George Washington, koji je vodio istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications, rekao je da nalazi zahtijevaju “radikalno preispitivanje” ranih faza ljudske evolucije.
„Mislili smo da je upotreba alata bila prolazna pojava, ali kada vidimo dokaze o tri stotine hiljada godina istog ponašanja, to jednostavno nije moguće. To je obrazac koji pokazuje kontinuitet i znanje koje se prenosilo s generacije na generaciju“, rekao je Braun.
Tokom deset godina istraživanja, arheolozi su pronašli više od 1300 kamenih artefakata, oštrih ljuski, čekića i jezgri, napravljenih preciznim udaranjem kamenja iz riječnih korita. Ovi alati pripadaju tehnologiji poznatoj kao oldovanska, najstarijoj poznatoj metodi izrade kamenih alata.
Dr. Dan Palcu Rolier sa Univerziteta u São Paulu, koji je učestvovao u istraživanju, rekao je za BBC:
„Ti ljudi bili su izuzetno pronicljivi geolozi. Znali su prepoznati najbolji materijal, a njihovi alati su toliko oštri da se na neke možemo posjeći i danas.“
Geološki dokazi pokazuju da su im alati pomogli da prežive velike klimatske promjene, kada su močvarni pejzaži postali suhe stepe i polupustinje. Umjesto fizičke prilagodbe, ti rani ljudi su koristili tehnologiju kao način preživljavanja, posebno za dobivanje hrane poput mesa i korijenja biljaka.
„Tehnologija im je omogućila opstanak, nisu morali mijenjati svoja tijela, već način na koji dolaze do hrane“, kaže dr. Rolier.
Na nalazištu su pronađeni i tragovi rezova na kostima životinja, što potvrđuje da su alati korišteni za rezanje mesa i lomljenje kostiju.
Prije 2,75 miliona godina to područje su naseljavali rani predstavnici ljudskog roda s manjim mozgom, koji su najvjerovatnije živjeli uz svoje pretke australopiteke.
Ovo otkriće dovodi u pitanje ranije tvrdnje da je stalna upotreba alata započela tek prije 2,4 do 2,2 miliona godina, kada su se pojavile vrste s većim mozgom.
„Dosad se mislilo da su alati razvijeni kako bi omogućili ishranu većeg mozga. Ali ovdje vidimo dokaze o alatima prije nego što se veličina mozga uopće povećala“, naglašava prof. Braun.
Zaključak istraživanja sugeriše da su prvi ljudi bili inovatori mnogo prije nego što se to mislilo, te da njihov opstanak nije bio samo rezultat biološke evolucije, već i tehnološke sposobnosti.
„Vjerovatno smo ozbiljno potcijenili sposobnosti tih ranih ljudi. Korijene naše prilagodljivosti kroz tehnologiju sada možemo pratiti unazad sve do prije 2,75 miliona godina, a možda i dalje“, zaključuje Braun.