Građani širom BiH danas bojkotiraju trgovine i markete zbog visokih cijena. Kakav će rezultat bojkota biti odnosno koliko će pasti promet trgovačkih lanaca znat će se tek sutra.
Bojkotom građani žele poslati poruku da je enorman rast cijena neizdrživ, a za visoke cijene krive trgovačke lance za koje smatraju da koriste situaciju i neopravdano povećavaju cijene zarad ekstraprofita. Paralelno s tim, od vlasti se očekuju konkretne reakcije.
Veliki skok poskupljenja bez jasnog opravdanja
Prema informacijama Raporta, ministar trgovine FBiH Amir Hasičević uputio je zahtjev Konkurencijskom vijeću BiH da pokrene svojevrsnu istragu po službenoj dužnosti.
U dopisu, u koji je Raport imao uvid, Hasičević navodi da se može uočiti veliki skok poskupljenja cijena prehrambenih i drugih artikala, ali bez jasnog opravdanja.
"U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo kontinuiranog dizanja cijena prehrambenih i higijenskih proizvoda, koje ima široke ekonomske posljedice na povećanje općeg nivoa cijena i doprinosi si stalnim inflacijskim pritiscima. Povećanje cijena u periodu pandemije Corona virusa u BiH uglavnom je bilo uzrokovano uvoznom inflacijom, prekinutim lancima snabdijevanja i monetarnom ekspanzijom u zemljama EU iz koj je uglavnom vršen uvoz sirovina i finalnih proizvoda. Krajem 2024. godine i tokom januara 2025. godine u Federaciji BiH zapaženo je iznenadno povećanje cijena prehrambenih i higijenskih proizvoda koje se dešava istovremeno kod većih tržnih lanaca, odnosno uniformnost u povećanju cijena bez jasnih ekonomskih opravdanja s obzirom na neizmijenjene tržišne uslove.
Naime, tržni lanci podižu cijene istovremeno i u sličnim iznosima bez, kako smo naveli, očiglednog ekonomskog razloga (u rasponu od 15-23%). Navedeno upućuje na moguću koordinaciju i dogovor zajedničkog povećanja cijena kako bi se izbjegla međusobna konkurencija i maksimizirali profiti (podaci: Finansijsko-informatičke agencije Federacije BiH)", naveo je Hasičević u dopisu.
Zabranjeni sporazumi, izričiti i prešutni dogovori...
On dalje citira Zakon o konkurenciji gdje je propisano da su zabranjeni sporazumi, odnosno 'ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovora, zajednička djelovanja, izričiti i prešutni dogovori privrednih subjekata, kao i odluke i drugi akti privrednih subjekata koji za cilj i posljedicu imaju sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na mjerodavnom tržištu, a koji se odnose na direktno ili indirektno utvrđivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovinskih uslova'.
"S obzirom da je članom 27. Zakona o konkurenciji propisano da Konkurencijsko vijeće može, u smislu ovoga Zakona, da pokreće postupak po službenoj dužnosti ako postoji osnovana sumnja da se značajno sprečava, ograničava i narušava tržišna konkurencija, predlažemo da razmotrite pokretanje postupka shodno navedenom", naveo je Hasičević.
