Naučnici su identifikovali novu formu drevnog života koja je nekada rasla do visine od čak osam metara. Ovaj izumrli organizam nazvan je prototaxites, a živio je na Zemlji prije otprilike 410 miliona godina, da bi nestao prije oko 360 miliona godina.
Dugo se smatralo da su prototaxites bile gljive, ali novo istraživanje Nacionalnog muzeja Škotske (National Museums Scotland) sugeriše da ovaj organizam nije pripadao gljivama, ali ni biljkama. Umjesto toga, istraživači tvrde da se radilo o sasvim drugačijoj i danas potpuno izumrloj evolucijskoj grani života.
Dr. Sandy Hetherington, suvoditelj istraživanja, ističe kako ovo otkriće predstavlja veliki pomak u raspravi o prototaxitesu koja traje već oko 165 godina.
„Vrlo je uzbudljivo napraviti veliki korak naprijed u raspravi koja traje decenijama. Oni su život, ali ne onakav kakav sada poznajemo, jer pokazuju anatomske i hemijske karakteristike različite od gljiva ili biljaka, i stoga pripadaju potpuno izumrloj evolucijskoj grani života“, rekao je Hetherington.
Fosil je otkriven u sedimentnom nalazištu Rhynie chert, u blizini mjesta Rhynie u Aberdeenshireu.
Dr. Corentin Loron, suvoditelj istraživanja, naglasio je važnost ovog lokaliteta:
„Rhynie chert je nevjerovatan. To je jedan od najstarijih fosilizovanih kopnenih ekosistema na svijetu. Zbog kvaliteta očuvanosti možemo primjenjivati nove metode, uključujući strojno učenje na fosilnim molekularnim podacima.“
Kako bi utvrdili kojoj skupini ovaj organizam pripada, istraživači su analizirali hemijski sastav i anatomiju fosila. Rezultati potvrđuju teoriju da su prototaxites bili sasvim drugačiji oblik složenog života koji danas više ne postoji na Zemlji.
„Zaključili smo da pripadaju posebnoj i danas u potpunosti izumrloj liniji složenog života“, objasnila je suautorica istraživanja Laura Cooper. „Prototaxites, dakle, predstavljaju neovisni eksperiment koji je život izveo u izgradnji velikih, složenih organizama.“
Fosil je sada uvršten u kolekciju Nacionalnog muzeja Škotske u Edinburghu. Dr. Nick Fraser, čuvar prirodoslovnih zbirki, istakao je da ovo istraživanje pokazuje koliko su muzejske zbirke dragocjene, jer se stari primjerci mogu analizirati ponovo uz korištenje najmodernijih tehnologija.