Objavljeni su novi detalji razgovora koje su američki predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij vodili tokom sinoćnjeg sastanka na Floridi, a koji se tiču mogućeg mirovnog plana i sigurnosnih garancija za Ukrajinu.
Prema informacijama koje je Zelenskij jutros podijelio s novinarima, aktuelni prijedlog mirovnog plana predviđa američka sigurnosne garancije u trajanju od 15 godina. Međutim, ukrajinski predsjednik je tokom razgovora s Trumpom tražio znatno duže obaveze – čak do 50 godina, što jasno pokazuje razlike u stavovima dvije strane.
Ipak, na sinoćnjoj konferenciji za novinare Zelenskij je izjavio da su sigurnosne garancije između Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine sada „100 posto dogovorena“, što ukazuje na to da je Kijev, barem zasad, prihvatio Trumpovu ponudu ograničenu na 15 godina.
Nejasno šta SAD konkretno nudi
I dalje nije precizirano šta bi tačno podrazumijevala američka sigurnosna jamstva, s obzirom na to da je Trump u više navrata pokazivao nesklonost dugoročnom obavezivanju američkih vojnih snaga u regionu. Prema dostupnim informacijama, Washington pokušava izbjeći model koji bi uključivao stalno vojno prisustvo ili automatsku vojnu intervenciju.
Zelenskij je naveo da su dodatna sigurnosna jamstva, koja bi uključivala i evropske zemlje, „gotovo dogovorena“, ali je priznao da još nisu na istom nivou kao sporazum sa SAD-om.
Istovremeno, iz diplomatskih izvora stižu procjene da će se Rusija oštro protiviti svakom prijedlogu koji podrazumijeva raspoređivanje stranih snaga u okviru sigurnosnih garancija za Ukrajinu.
Pritisak iz Moskve i Washingtona
Ubrzo nakon objave detalja sastanka, uslijedile su i političke poruke. Republikanska kongresnica Anna Paulina Luna javno je poručila Zelenskom da bi trebao „prihvatiti odličan dogovor“, naglašavajući da je ponuđeni sporazum povoljan.
Na tu poruku se nadovezao i ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, blizak Kremlju i predsjedniku Vladimir Putin, poručivši da je izbor jasan – „mir ili još rata“. Dmitrijev je poznat kao jedan od ključnih ruskih aktera u ranim kontaktima Moskve s Trumpovom administracijom, a posljednjih godina učestvuje i u neformalnim razgovorima o mogućem mirovnom okviru.
Dmitrijev redovno optužuje evropske zemlje da su „proratne“ zbog kontinuirane podrške Ukrajini, dok Moskva i dalje insistira da bilo kakav mirovni plan mora isključiti dugoročno prisustvo zapadnih snaga.
Razgovori Trumpa i Zelenskog, kao i reakcije iz Moskve i Washingtona, pokazuju da se pregovori o miru približavaju osjetljivoj fazi u kojoj se sudaraju kratkoročne ponude, dugoročne sigurnosne ambicije i geopolitički interesi najvećih sila.