Radar za prodiranje u tlo otkrio je davno izgubljeni riječni sistem skriven duboko ispod površine Marsa. NASA-in rover Perseverance, koji se nalazi u krateru Jezero, istražuje suhi krajolik koji je prije milijardi godina bio ispunjen vodom.
Novo otkriće pokazuje da je ispod površine postojao još stariji i veći sistem delte, što upućuje na to da je voda na Marsu tekla znatno duže nego što se ranije mislilo. Ovo otkriće ima važne implikacije za potragu za dokazima o nekadašnjem životu na Crvenom planetu.
Produžen period za nastanak života
Instrument RIMFAX na roveru Perseverance prodro je dublje nego ikad ispod kratera Jezero i otkrio ogroman sistem delte koji je postojao mnogo prije onoga koji se danas istražuje na površini.
„RIMFAX je ispod današnje delte otkrio starije, podzemno deltno okruženje, što produžava period potencijalne nastanjivosti kratera Jezero dublje u prošlost“, navodi tim predvođen geomikrobiologinjom Emily Cardarelli sa Univerziteta u Kaliforniji. „Ovaj rad također povećava izglede za pronalazak dokaza o prošlom životu, s obzirom na to da je formiranje današnje delte možda bilo brzo.“
Nakon višegodišnjih istraživanja postalo je jasno da Mars nije oduvijek bio suha i prašnjava pustinja kakvu poznajemo danas. Brojni dokazi, od krajolika oblikovanih vodom do minerala koji nastaju samo u njenom prisustvu, potvrđuju da je nekada obilovao tečnom vodom.
Ključno pitanje za procjenu nekadašnje nastanjivosti jeste koliko se dugo ta voda zadržala na površini. Što je taj period bio duži, veća je i vjerovatnoća da su se mogli razviti mikrobi – najizgledniji oblik života koji je mogao postojati na Marsu.
Skriveni krajolik ispod površine
Smatra se da je delta u krateru Jezero, koju Perseverance istražuje, stara oko 3,7 milijardi godina. Upravo je to razdoblje kada je Mars imao površinsku vodu, što je stvaralo uslove za snažniju eroziju i taloženje sedimenata.
Kako bi bolje razumjeli formiranje pojedinih mineralnih naslaga, poput jedinice bogate karbonatima i olivinom poznate kao Margin, naučnici su koristili instrument RIMFAX za dubinsko sondiranje tla.
Tokom 78 prolazaka između septembra 2023. i februara 2024. godine, Perseverance je prikupio radarske podatke duž staze od oko 6,1 kilometar, prodirući do dubine veće od 35 metara. Kada su istraživači spojili podatke, pred njima se ukazao skriveni krajolik delte.
Radarski podaci otkrili su brojne slojeve stijena duboko pod zemljom, složene u nagnutim obrascima koji su na Zemlji karakteristični za taloženje sedimenata dok voda utječe u veći bazen. Identifikovane su i strukture kanala u skladu s formiranjem pod utjecajem tekuće vode.
Više faza vodenog doba Marsa
Iako radar na svakoj pojedinačnoj lokaciji prodire samo nekoliko desetaka metara, kombinovanjem mjerenja duž cijele rute rovera naučnici su uspjeli rekonstruisati znatno deblje naslage.
Procjenjuje se da bi sloj Margin mogao biti debeo i do 90 metara, što je rezultat višestrukih epizoda taloženja, uz dokaze o eroziji između njih. Na osnovu geološkog konteksta, istraživači su zaključili da je u regiji postojao funkcionalan sistem delte još u Noinom razdoblju, prije otprilike 4,2 do 3,7 milijardi godina.
Svi ovi dokazi ukazuju na to da Mars nije imao vodu samo tokom jednog kratkog perioda, već je prošao kroz više faza u kojima je voda tekla i oblikovala njegovu površinu. Ta produžena historija vode otvara veće mogućnosti za pojavu života.
„Ovaj rad bi mogao imati implikacije i za očuvanje potencijalnih biopotpisa te za nastanjivost podzemlja kratera Jezero“, navode istraživači. „Fine unutrašnje strukture mogle su sačuvati mineralne sastave i geokemijske uslove davnih događaja povezanih s vodom te su u prošlosti možda nudile uslove za život.“