U pješčanim dinama blizu Nitzane, u regiji Negev na jugu Izraela, pronađeno je osam nojevih jaja starih između 4.000 i 7.500 godina.
Ono što ovo otkriće čini posebno zanimljivim jeste činjenica da su jaja pronađena neposredno uz ostatke drevnog ognjišta, što snažno upućuje na to da su bila namijenjena za ishranu, a ne za ritualnu ili ukrasnu upotrebu.
Rijetko otkriće pronašao je tim Izraelske uprave za antikvitete na lokalitetu za koji se vjeruje da je nekada služio kao kamp pustinjskim nomadima. Uz jaja su pronađeni i kremeni alati, spaljeno kamenje te keramički ulomci.
Arheolozi: Ovo nije slučajnost, jaja su namjerno skupljana
Voditeljica iskopavanja Lauren Davis istakla je važnost nalaza i objasnila zašto arheolozi vjeruju da je riječ o organiziranom prikupljanju hrane.
"Ova zbirka nojevih jaja zaista je posebno otkriće", rekla je Davis.
Prema njenim riječima, položaj jaja jasno pokazuje da nisu tu dospjela slučajno.
"Jaja ovako blizu ognjišta sugeriraju da nisu prirodno tu ostavljena, već da je riječ o namjernom skupljanju. Jedno od jaja pronađeno je direktno u ognjištu, što dodatno potvrđuje pretpostavku da je bilo namijenjeno za ishranu", objasnila je arheologinja.
Jedno nojevo jaje vrijedi kao 25 kokošijih
Dr. Amir Gorzalczany iz Izraelske uprave za antikvitete pojasnio je koliko su nojeva jaja bila vrijedna u antičkom svijetu.
"Nojeva jaja pronalazimo na arheološkim nalazištima u pogrebnim kontekstima, kao luksuzne predmete i posude za vod", rekao je.
Istovremeno, naglašava, njihova prehrambena vrijednost bila je ogromna.
"Prirodno su se koristila kao hrana: jedno nojevo jaje ima nutritivnu vrijednost kao 25 kokošijih jaja", istakao je.
Zašto nema kostiju nojeva?
Zanimljivo je da, uprkos čestim nalazima nojevih jaja na arheološkim lokalitetima, kosti ovih velikih ptica gotovo nikada nisu pronađene.
To bi, smatra Gorzalczany, moglo značiti da su ljudi u davnim vremenima izbjegavali lov na nojeve.
"To može ukazivati na to da su ljudi u antičko doba izbjegavali lov na nojeve i bili zadovoljni skupljanjem njihovih jaja", smatra stručnjak.
Slijede dodatne analize
Naučnici će sada jaja podvrgnuti detaljnim laboratorijskim analizama kako bi utvrdili više o njihovoj starosti, načinu čuvanja i mogućoj upotrebi.
Otkriće iz Negeva tako ne otvara samo pitanje ishrane prahistorijskih nomada, već i svakodnevnih navika ljudi koji su prije hiljadama godina preživljavali u surovim pustinjskim uslovima. A možda, kako se dio naučnika našalio, potvrdi i da su prvi omleti nastali mnogo ranije nego što se mislilo.