Dok u Republici Srpskoj (RS) kleveta postaje krivično djelo, predsjednik tog bh. entiteta Milorad Dodik svoje stavove plasira preko internet stranice registrovane na Islandu, za čije bi objave bilo teško eventualno tužiti za klevetu.
Izmjene Krivičnog zakona u RS kojim kleveta postaje krivično djelo, stupaju na snagu u petak, 25. avgusta. Inicijator zakona i njegov potpisnik je Milorad Dodik, predsjednik tog bh. entiteta.
Istovremeno, Dodik svoje stavove i poruke plasira preko internet stranice dodik.net, registrovane na Islandu, posredstvom kompanije koja vlasnicima domene pruža visok stepen anonimnosti. Zbog toga je teško tužiti za klevetu autore sadržaja na tom sajtu, kažu pravnici za Radio Slobodna Evropa.
Domena dodik.net je registrovana 27. juna prošle godine u glavnom gradu Islanda, Rejkjaviku, a podaci se čuvaju na serveru u Kanadi. Registrar je kompanija Namecheap.inc, na čijoj stranici se navodi da upravlja sa više od 17 miliona domena u 18 zemalja. Kompanija osigurava privatnost vlasnicima domena uz pomoć partnerske kompanije "Withheld for Privacy".
U odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), ova kompanija navodi da "ne provodi istrage u slučajevima tužbi za klevetu", te da "neće dobrovoljno otkriti vlasnika domene, ali da će se povinovati presudi ili naredbi sudova Sjedinjenih Američkih Država (SAD)".
U objašnjenju pravnog odjela ove kompanije, navodi se "da će u krivičnim predmetima protiv njenih klijenata, kao i u slučajevima privatne tužbe za klevetu, firma Namecheap poštovati isključivo mehanizme sudova SAD-a".
Šta kažu pravnici?
Pravni stručnjaci za RSE kažu da bi u slučaju klevete, pravosuđe RS-a "imalo veliki problem da sudskim putem dokaže da iza stranice Dodik.net stoji upravo Milorad Dodik".
Sarajevski advokat Nedim Ademović navodi da se u ovom slučaju radi o "takozvanim slučajevima sa inostranim elementom", odnosno o situaciji gdje strani subjekti preduzimaju određenu radnju van BiH, čiji se efekti, kao što je eventualna šteta, mogu desiti i u BiH, odnosno kada je oštećen neko iz BiH.
Kada bi Dodika neko tužio za klevetu iznesenu na stranici dodik.net, objašnjava Ademović, sudilo bi se po bh. zakonodavstvu pred sudom koji je teritorijalno nadležan za tužitelja.
"Bez obzira što se radi o stranom veb portalu, suđenje može biti u BiH. Drugim riječima, klevete stranog veb portala podliježu jurisdikciji BiH", kaže on. Dodaje, međutim, da to ne znači da bi suđenje bilo jednostavno, posebno ako taj portal nema impresum.
"U tom slučaju, potrebno je putem sudova i nadležnih ministarstava poduzeti radnje sa ciljem otkrivanje lica koja se kriju iza portala. Situacija će biti otežana ukoliko BiH nema potpisane bilateralne ugovore o pravnoj pomoći sa trećim državama, na čijoj teritoriji se nalazi sjedište tuženog. I to je moguće, ali zahtjeva truda i upornosti", kaže Ademović.
Objašnjava da bi se i tužioci u eventualnom krivičnom procesu suočili sa istim problemom da identifikuju odgovorna lica za rad neke internet stranice, kao i da ih učine dostupnim organima gonjenja.
Sarajevski advokat Asim Crnalić navodi da "postoji mogućnost da se ustanovi odgovornost autora koji može odgovarati po Zakonu o zaštiti od klevete BiH".
Ističe da je, uz autora, odgovoran i izdavač publikacije (osoba koja je zakupila internet domenu), kao i osoba koja je imala stvarnu kontrolu nad izdavanjem teksta (urednik ili administrator stranice).
"On (Dodik) može odgovarati, jer on je autor teksta i on je domaći državljanin i nije sporno da je to njegov tekst", kaže Crnalić. Dodaje da bi i vlasnik domene registrovane na Islandu mogao u principu odgovarati, ali je to "realno teško očekivati, jer je zaštićen anonimnošću".
Crnalić navodi da je odgovornost veliki problem internet medija i postavlja pitanje objavljivanja sadržaja bez podataka o odgovornoj osobi ili osobama.
"Priča je identična kao i sa komentarima koji se objavljuju na tekstove. Mediji objave nešto, pa se dole poredaju komentari koji su apsolutno neprihvatljivi i prelaze sve granice razuma i pristojnosti, i nikome ništa. Nema posljedica", kaže on.
Šta kaže Dodik?
Tri dana nakon što je potpisao ukaz o kriminalizaciji klevete, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da "ne zna da postoji sajt dodik.net" na kome se objavljuju, isključivo, njegovi sadržaji i poruke.
Tako je odgovorio za Radio Slobodna Evropa (RSE) na pitanje zbog čega sajt nema impresum, odnosno imena osoba koje na toj stranici objavljuju sadržaj.
Nakon što su se na konferenciji za novinare u Banjaluci 21. avgusta "konsultovao sa saradnicima" odgovorio je:
"Evo, kaže da imamo (internet sajt), to rade momci, nije to portal, to je sajt", kazao je Dodik, obrazlažući zbog čega nema impresuma.
Web portali su sofisticiranije internet stranice koje prikupljaju podatke iz raznih izvora i prezentiraju ih korisnicima. Internet stranica je lokacija na internetu, koja ne dozvoljava korisnicima povratnu interakciju ili registraciju, kakva je moguća na stranici Dodik.net.
Na sajtu dodik.net prenose se isključivo stavovi i poruke Milorada Dodika, kako one sa društvenih mreža, tako i one iznesene na javnim skupovima ili putem medija.
Tako je 18. jula na stranici prenesena njegova izjava "da su ljudi tražili da bude regulisano pitanje blaćenja u javnom prostoru, jer je svaka mjera prevršena".
Komentarišući Vijeće za implementaciju mira (Međunarodnog političkog šefa OHR-a) Dodik je rekao da je riječ o "sumnjivom skupu ljudi, koji se lažno predstavljaju i sebe nazivaju međunarodnom zajednicom".
Stranica prenosi i Dodikove objave na društvenim mrežama, poput nedavne izjave da su "sve probleme koje BiH ima stvorili međunarodni službenici poput ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija".
U tekstu zakona klevetom se naziva "iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi", za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura.
Šta su "zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi" nije precizirano u novom Zakonu.
Stotine portala bez impresuma
U Bosni i Hercegovini djeluje najmanje 270 internet portala bez impresuma, koji objavljuju informativne medijske sadržaje.
Ovo je pokazalo istraživanje pod nazivom "Mapiranje medijskih portala u BiH" iz juna 2021. godine, koju je provela organizacija Centar za promociju civilnog društva (CPCD).
Novinar Nikola Morača strahuje da će ih biti još više nakon što izmjenjeni Krivični zakon RS-a stupi na snagu u petak, 25. avgusta.
"Nakon ućutkavanja slobodnih novinara pojaviti će se još veći broj portala bez impresuma. Očekujem, dakle, jedno medijsko rasulo, naročito u RS-u", kaže Morača za RSE.
Morača ističe da će stupanjem na snagu ovog Zakona početi autocenzura novinara, jer je, kako kaže, tužiocu i policiji data mogućnost da odluče protiv koga će da pokrenu krivičnu istragu za klevetu.
"Ta istraga naravno ne mora biti okončana pravosnažnom osuđujućom presudom nego je dovoljno da nam upadnu u redakciju i oduzmu sredstva za rad i zabrane nam rad nekoliko mjeseci, pa da poslije toga uopšte ne odgovaraju za svoje postupanje. Dakle, očekujem jednu apsolutnu tišinu u radu novinara", poručuje Morača.
Inače, tokom istraživanja rada internet portala je mapirano je njih 615 . Samo jedna trećina njih ima potpun impresum, njih 194 se nalaze na nepoznatoj lokaciji, tri u zemljama regiona i sedam u inostranstvu.
