Žvakaće gume, omiljene širom svijeta zbog svog ukusa i efekta osvježavanja daha, možda kriju neočekivanu prijetnju zdravlju. Novo istraživanje predstavljeno na godišnjem sastanku Američkog hemijskog društva 2025. godine pokazalo je da ove svakodnevne potrepštine mogu biti značajan izvor unosa mikroplastike.
Mikroplastika, definirana kao sićušne plastične čestice manje od pet milimetara, već je pronađena u različitim dijelovima ljudskog tijela – od pluća do mozga. Sada je, međutim, potvrđeno da i žvakaće gume predstavljaju izvor tih čestica, što dodatno proširuje listu skrivenih izvora mikroplastičnog zagađenja u svakodnevnom životu.
Istraživanje koje je vodio prof. Sanjay Mohanty sa Univerziteta UCLA obuhvatilo je deset različitih brendova žvakaćih guma – i sintetičkih i prirodnih. Jedan ispitanik je žvakao po sedam komada svake vrste gume, dok su naučnici prikupljali uzorke njegove pljuvačke kako bi ih analizirali.
Koristeći napredne metode filtracije, hemijske analize i mikroskopije, tim je otkrio da se tokom žvakanja oslobađaju stotine do hiljade mikroplastičnih čestica. Analize su pokazale da jedan gram žvakaće gume u prosjeku oslobađa oko 100 mikroplastičnih čestica, dok su neki proizvodi ispuštali i do 600 čestica po gramu. Budući da su mnoge žvake teže od pet grama, pojedina žvaka može osloboditi više od 3.000 mikroplastičnih čestica – direktno u ljudska usta.
Najveće oslobađanje mikroplastike dešava se u prvih osam minuta žvakanja, kada se – prema rezultatima studije – oslobodi oko 94 posto ukupne količine mikroplastike. Čestice pronađene u pljuvački uključivale su razne vrste polimera, poput poliolefina, politereftalata, poliakrilamida i polistirena – svi poznati po širokoj upotrebi u ambalaži i potrošačkoj plastici.
Zanimljivo je da su i prirodne i sintetičke žvake pokazale sličnu sposobnost ispuštanja mikroplastike. To znači da izbor „prirodne“ žvake nije nužno zaštita od ovog oblika izloženosti.
Prema procjenama istraživača, osoba koja godišnje sažvače oko 180 žvakaćih guma može unijeti čak 30.000 mikroplastičnih čestica samo ovom navikom. Iako se dugoročne posljedice još uvijek istražuju, poznato je da mikroplastika može dospjeti u različite dijelove tijela, uključujući krvotok, pluća, posteljicu, pa čak i mozak.
Iako ova konkretna studija nije dokazala direktnu vezu između mikroplastike iz žvakaćih guma i zdravstvenih problema, prethodna istraživanja ukazuju na brojne potencijalne opasnosti:
Upale i iritacije probavnog sistema: Sitne čestice mogu izazvati fizičku štetu na sluznici.
Hemijska toksičnost: Mikroplastika može apsorbirati štetne supstance poput teških metala i toksičnih organskih spojeva koji se zatim mogu osloboditi u tijelu.
Oštećenje ćelija i DNK: Mikroplastika je povezana s oksidativnim stresom i mutacijama koje mogu dovesti do bolesti.
Hormonski poremećaji: Neke hemikalije iz mikroplastike djeluju kao endokrini disruptori, remeteći prirodnu hormonsku ravnotežu i potencijalno uzrokujući reproduktivne i metaboličke probleme.
Stručnjaci preporučuju nekoliko mjera za smanjenje rizika:
Smanjiti konzumaciju žvakaćih guma, posebno onih s plastičnim sastojcima
Ispravno odlagati žvake kako bi se spriječilo dodatno zagađenje okoliša
Koristiti prirodne alternative poput listova mente, peršuna ili klinčića za osvježavanje daha
Generalno smanjiti upotrebu plastike, naročito ambalaže i jednokratnih proizvoda
Pratiti nova naučna saznanja o mikroplastici i njenim mogućim zdravstvenim utjecajima