Naučnici su otkrili nove, snažne dokaze koji upućuju na postojanje divovske plinovite planete u Alpha Centauriju, zvjezdanom sistemu najbližem Zemlji. Udaljen svega četiri i po svjetlosne godine, ovaj beživotni div bio bi astronomski gledano prvi susjed Zemlji, a naučnici ne isključuju mogućnost da bi njegovi mjeseci mogli podržavati život, piše BBC.
Tragovi planete pronađeni su pomoću moćnog svemirskog teleskopa James Webb. Potencijalna planeta prvo je uočena prošle godine, no nestala je tokom kasnijih posmatranja. Astronomi sada moraju ponovno pokrenuti potragu kako bi definitivno potvrdili njegovo postojanje.
Naučnike je ovo otkriće posebno uzbudilo zbog sličnosti između zvijezde egzoplanete i našeg Sunca.
"Četiri svjetlosne godine su daleko, ali u galaktičkim razmjerima, to je vrlo blizu – u našem je susjedstvu", izjavila je dr. Carly Howett, izvanredna profesorica svemirske instrumentacije na Oxfordu.
"Nalazi se oko zvijezde koja je slična Suncu te otprilike iste temperature i sjaja. To je zaista važno ako želimo razmišljati o nastanjivim svjetovima", dodala je.
Planeta bi bila slična plinovitim divovima našeg Sunčevog sistema, Jupiteru i Saturnu, obavijen gustim plinovitim oblakom. To znači da sam planet ne bi mogao podržavati život, no zato bi mogao imati nastanjive mjesece.
Poznato je da Jupiter i neke druge planete u našem sistemu imaju ledene mjesece, za koje istraživači vjeruju da bi mogli skrivati život. Naučnici tu mogućnost trenutno istražuju misijama Europa Clipper i Juice. No, ti su mjeseci daleko od našeg Sunca. Potencijalni 'novi' planet, s druge strane, relativno je blizu svoje zvijezde.
Znakovi su pronađeni sirektnim snimanjem pomoću svemirskog teleskopa James Webb, što je najbliže što se naučnici mogu približiti fotografiranju tako udaljenih objekata.
"Ovo su nevjerovatno izazovna posmatranja, čak i s najmoćnijim svemirskim teleskopom na svijetu, jer su te zvijezde tako sjajne, blizu i brzo se kreću nebom", rekao je Charles Beichman iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon i suautor novih otkrića.
Te zvijezde stvaraju ogromne količine jake svjetlosti koja može zasjeniti obližnje objekte. To bi mogao biti razlog zašto je planeta uočena samo jednom, u augustu 2024., a zatim je naizgled nestala kada su je naučnici ponovo potražili.
"Vjerovatno je planeta bila ili iza zvijezde ili preblizu da bi se vidjela. Potreban je i element sreće", pojasnila je dr. Howett.
Astronomi će sada nastaviti potragu za novim dokazima. Nadaju se da će pritom koristiti i novi NASA-in teleskop, Grace Roman, koji bi trebao početi s radom 2027. godine.
Buduća promatranja teleskopom James Webb trebala bi otkriti i od čega se planeta sastoji, korištenjem tehnike spektralnog snimanja. To će stvoriti detaljniju sliku o njenom izgledu i o tome koliko bi nastanjivi mogli biti bilo koji mjeseci u njegovoj orbiti.