Opsežna studija proširuje saznanja o tome na koji način se razvijaju alergije kod djece. Prema novom istraživanju koje je obuhvatilo oko 2,8 miliona djece širom svijeta, davanje antibiotika dojenčadi i izostavljanje orašastih plodova i jaja iz njihove ishrane može rezultirati znatno većim rizikom od razvoja alergija u budućnosti.
Ujecaj antibiotika u ranoj dobi
„Upotreba antibiotika tokom prvog mjeseca djetetovog života može rezultirati većim rizikom od alergije na hranu“, tvrdi tim američkih naučnika. Oni upozoravaju da je rizik nešto manji, ali i dalje prisutan, ako se lijekovi primjenjuju u kasnijoj dojenačkoj dobi ili tokom same trudnoće. Studija objavljena od strane Američkog ljekarskog udruženja značajno doprinosi razumijevanju procesa nastanka alergija.
Namirnice kojima bi trebalo izlagati djecu
Iako genetika igra veliku ulogu, djeca čiji roditelji ili braća i sestre imaju alergije su podložnija istim, okolina je presudna. Naučnici ističu:
Djeca s ekcemom su do četiri puta podložnija alergijama.
Vjerovatnoća razvoja alergije je dvostruko veća kod djece kojoj se kikiriki u obliku kaše ne daje do druge godine života, u poređenju s bebama koje ga probaju u prvoj godini.
„Trend alergija ne može se objasniti isključivo genetikom. Postoji 'savršena oluja' koja uključuje genetske predispozicije, zdravlje kože, mikrobiom i izloženost okolini“, kaže Derek Chu s Univerziteta McMaster.
Higijenska hipoteza: Opsesija čistoćom slabi imunitet
Istraživači s Univerziteta Yale smatraju da moderna opsesija čistoćom čini naš imuni sistem „nedovoljno istreniranim“. Zbog upotrebe dezinfekcionih sredstava i higijenskih proizvoda, zaštićeni smo od opasnih mikroba, ali naš imunitet u takvom „nepripremljenom“ stanju počinje burno reagovati na potpuno bezopasne faktore iz okoline.
Život na farmi kao prirodna zaštita
Ranija istraživanja švedskih naučnika potvrđuju da odrastanje u ruralnim sredinama i na farmama, usred seoskog života, zapravo znači manji rizik od razvoja alergija. Takođe, upotreba antibiotika prije druge godine života dokazano povećava rizik od astme, peludne groznice i alergija na hranu u kasnijoj dobi.
Zaključak stručnjaka je jasan: rana izloženost raznim mikrobiomima i određenim namirnicama ključna je za „učenje“ imunog sistema kako da pravilno prepozna stvarne prijetnje.