Zakopan duboko u ledenom štitu Grenlanda nalazi se zagonetni hemijski potpis koji je godinama zbunjivao naučnike.
Oštar skok u koncentraciji platine, otkriven u ledenoj jezgri i datiran prije oko 12.800 godina, bio je ključni dokaz za hipotezu da je Zemlju tada pogodio neobičan meteorit ili kometa, piše Science Alert.
Međutim, novo istraživanje donosi sasvim prizemno objašnjenje: tajanstveni platinski potpis možda potiče od vulkanske erupcije pukotinskog tipa na Islandu, a ne iz svemira.
Platina u ledu pojavljuje se gotovo na početku posljednjeg velikog hladnog perioda na Zemlji, Mlađeg Dryasa, koji je trajao od oko 12.870 do 11.700 godina unazad. Tokom tog vremena temperature su u Grenlandu pale za više od 15°C u odnosu na današnje, a Evropa se vratila u gotovo ledene uslove.
Tradicionalno objašnjenje uključivalo je masovno otapanje ledenih ploča u Sjevernoj Americi, što je poremetilo okeanske struje. Drugi su tvrdili da je krivac bio svemirski udar.
No, analiza vulkanskih uzoraka i poređenje s hemijom leda pokazala je da su geološki procesi, a ne asteroidi, najvjerovatnije stvorili neobičan potpis. Posebno su islandske erupcije, koje mogu trajati godinama i oslobađati metale u atmosferu, savršen kandidat za objašnjenje 14-godišnjeg platinskog skoka.
Iako platinski signal nije uzrokovao Mlađi Dryas, istraživači su istovremeno otkrili ogroman skok sulfata u ledenim jezgrama tačno na početku zahlađenja – što jasno upućuje na masivnu vulkansku erupciju, možda i veću od ijedne zabilježene u ljudskoj historiji.
Takvi vulkanski događaji mogu blokirati Sunčeve zrake i pokrenuti lanac klimatskih promjena, od širenja morskog leda do poremećaja vjetrova i okeanskih struja.
Za naučnike, ova otkrića znače da je Zemljina prošlost ključ za razumijevanje budućnosti: iako su šanse male, i udari iz svemira i gigantske erupcije ponovo će se desiti, a pitanje je samo kada.